Američki potpredsjednik Džej Di Vens rekao je da Iran mora značajno smanjiti kapacitete za obogaćivanje uranijuma kako bi ispunio zahtjeve Sjedinjenih Američkih Država i omogućio okončanje sedmomjesečnog rata, dok Vašington istovremeno nije siguran ko donosi ključne odluke u Teheranu.
Vens je u intervjuu Reutersu, vođeom sinoć nakon predizbornog skupa na Aljasci, rekao da bi svaki sporazum morao da podrazumijeva konkretno smanjenje iranskih kapaciteta za obogaćivanje uranijuma, a ne samo obećanja o budućem smanjenju.
„Ako ne želite nuklearno oružje, zašto vam je potrebno gorivo obogaćeno do 60 odsto? A ako želite da pokažete posvećenost tome da nećete praviti nuklearno oružje, nemojte proizvoditi visoko obogaćeno gorivo. To je veoma osnovno pitanje“, rekao je Vens.
„Mislim da bi, ako žele da pokažu posvećenost tome da neće praviti nuklearno oružje, morali da preduzmu nešto značajno u pogledu svojih kapaciteta za obogaćivanje“, dodao je.
Iran i SAD su posljednjih sedmica razmijenili prijedloge čiji je cilj okončanje rata i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, ključnog pravca za svjetski pomorski transport energenata. Američki predsjednik Donald Tramp odbacio je posljednju ponudu Teherana i upozorio da bi se vojne operacije mogle intenzivirati nakon novembarskih izbora za Kongres.
Vens je rekao da su SAD i dalje otvorene za sporazum, ali da očekuju konkretne nuklearne ustupke Irana.
„Nećemo mijenjati riječi za djela“, rekao je Vens.
Vašington ne zna ko donosi odluke u Iranu
Pregovore dodatno komplikuje, prema Vensovim riječima, neizvjesnost Vašingtona oko toga ko donosi odluke u Teheranu.
Vens je rekao da SAD razgovaraju sa iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom i ministrom spoljnih poslova Abasom Arakčijem, ali da nije jasno koliku vlast oni imaju u iranskoj strukturi odlučivanja nakon što je na početku rata u zajedničkim američko-izraelskim napadima ubijen vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei.
„Jedna od stvari koju smo uočili jeste da nije potpuno jasno kako njihova zemlja donosi odluke“, rekao je Vens.
Tramp je u utorak rekao da je njegov „najveći problem“ to što niko ne zna ko upravlja Iranom.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagaji rekao je, međutim, da su američki zvaničnici dobro upoznati sa svojim iranskim sagovornicima i načinom na koji funkcioniše iranski sistem odlučivanja.
„Problem je zapravo suprotan: on je u kontradiktornim stavovima i miješanim porukama američkih zvaničnika“, rekao je Bagaji na sedmičnoj konferenciji za novinare.
Vens rekao i da je razgovarao sa komandantima na terenu kako bi procijenio stanje na ratištu. Odbacio je zabrinutost zbog nedostatka ključne municije i dodao da iranske snage povremeno mogu napasti komercijalne brodove u Hormuškom moreuzu, ali da uglavnom nijesu u stanju da spriječe izvoz energenata kroz taj plovni put.
Vens nije rekao da li predvodi mirovne pregovore, iako se često navodi kao glavni pregovarač Bijele kuće.
„Svakako smo uključeni. Na kraju, predsjednik Sjedinjenih Država vodi stvari“, rekao je.
Rat, koji SAD prema navodima Reutersa košta oko tri milijarde dolara mjesečno, postao je važna tema uoči novembarskih izbora za Kongres. Više cijene energenata predstavljaju politički problem za Trampa i republikance u saveznim državama u kojima će se odlučivati o kontroli Kongresa.
Vens je tokom predizbornog skupa na Aljasci podržao republikanskog senatora Denija Salivena, koji se bori za novi mandat protiv demokratske kandidatkinje Meri Peltol. Nakon skupa rekao je da još nije odlučio da li će se kandidovati za predsjednika 2028. godine.
„Po prirodi sam odugovlačitelj. Zaista nijesam mnogo razmišljao o tome“, rekao je Vens.