Još njih deset, među 8.372 žrtve genocida u Srebrenici, danas će nakon tri decenije pronaći smiraj.
Datum 11. juli obilježava se i kao "Međunarodni dan sjećanja i obilježavanja genocida počinjenog u Srebrenici 1995. godine", nakon što je 23. maja 2024. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija izglasala Rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Hiljade članova porodica žrtava, preživjelih, učesnika Marša mira, domaćih i međunarodnih zvaničnika te građana iz Bosne i Hercegovine i svijeta okuplja se danas u Memorijalnom centru Srebrenica – Potočari kako bi odali počast žrtvama genocida. Program obilježavanja obuhvata komemoraciju, polaganje cvijeća, vjerski program i kolektivnu dženazu za deset žrtava genocida.
Žrtve koje će ove godine biti ukopane bile su starosti od 20 do 56 godina.
Među njima su i tri mladića koja su u trenutku smrti bila u svojim dvadesetim godinama i koji će tek sada naći konačan smiraj. Riječ je o nevinim ljudima koji su ubijeni na području Vlasenice, Zvornika, Bratunca i Srebrenice, a čiji su posmrtni ostaci ekshumirani godinama kasnije iz različitih masovnih grobnica.
Posmrtni ostaci dvije žrtve pronađeni su i ekshumirani još 1997. godine, dok su posmrtni ostaci ostalih žrtava ekshumirani u periodu od 2001. do 2022. godine na lokalitetima Kamenica, Jelovačka česma, Budak, Glogova...
Institut za nestale osobe BiH nastavlja potragu za 900 žrtava genocida kao i za preostalim žrtvama čiji posmrtni ostaci do danas nisu pronađeni.
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je na telefonskoj sjednici donijela Odluku kojom se 11. juli 2026. godine, Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, proglašava Danom žalosti u Federaciji Bosne Hercegovine.
Deset optuženih za genocid i druge zločine počinjene u Srebrenici u julu 1995. je nedostupno domaćem pravosuđu i za njima su raspisane potjernice, što pravosudni organi u Srbiji ignorišu, dok stručnjaci upozoravaju na nedostatak političke volje na njihovom procesuiranju u susjednoj državi, piše N1 BiH.
Protiv pojedinih oficira Vojske Republike Srpske (VRS) i policije su optužnice u BiH podignute i potvrđene prije više od 10 godina, dok, kako dodaje N1, pravosuđe u Srbiji, i kada predmet preuzme, prekvalifikuje djelo iz genocida u zločin protiv civilnog stanovništva, ali ne ostvaruje rezultate u prosesuiranju visokorangiranih počinilaca.