Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje Evropske unije i Crne Gore (POSP) usvojio je prijedlog zajedničke Deklaracije i preporuku na 26. sastanku koji je tokom prethodna dva dana održan u Skupštini Crne Gore.
Sjednicu je dominantno obilježila rasprava o amandmanima hrvatske europoslanice Sunčane Glavak, kojima se traži povezivanje rješavanja otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore sa završnicom procesa pristupanja naše zemlje Evropskoj uniji.
Podsjetimo, amandmani Glavak obuhvataju niz otvorenih pitanja: obeštećenje bivših zatočenika logora Morinj, tablu koja je postavljena na ulazu u taj objekat, procesuiranje ratnih zločina, potragu za nestalim osobama, imovinske sporove hrvatskih porodica, povratak školskog broda Jadran, kao i pitanje razgraničenja.
Glavak je sugerisala i da se konkretni rezultati u tim oblastima uzimaju u obzir prilikom ocjenjivanja napretka u pregovorima, naročito kad je riječ o poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava.
Posebno je problematizovan amandman kojim se predlaže da se otvorena pitanja sa susjedima rješavaju kao sastavni dio evropskih integracija i prije pristupanja, umjesto da budu izričito odvojena od pristupnog procesa, zbog čega preovladava stav da bi time bio ojačan politički uticaj Hrvatske u završnoj fazi.
Takođe, nije prošao ni amandman poslanika DNP-a Vladislava Bojovića kojim se naglašava da Hrvatska uslovljava napredak Crne Gore na evropskom putu bilateralnim pitanjima koja nijesu dio utvrđenih obaveza Crne Gore u procesu stabilizacije i pridruživanja EU.
Poslanici Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić i Nove srpske demokratije Dejan Đurović saopštili su stav parlamentarne većine – da POSP ne bi trebalo da usvaja amandmane o bilateralnim odnosima sa bilo kojom članicom Evropske unije.
Sa njihovom ocjenom saglasan je I kopredsjedavajući POSP-a Tomas Vajc.
Čarapić je obrazložio stav većine.
„S obzirom na to da su već formirane komisije između Crne Gore i Hrvatske, ne bi im trebalo davati impute i unositi bilateralne sporove između Crne Gore, Hrvatske, ili bilo koje članice EU“, naveo je Čarapić.
Vajc: Uvjeren sam da smo došli do posljednje faze pred zatvaranje poglavlja 27
Prethodno je u fokusu današnje rasprave bila tema zaštite životne sredine i napredak Crne Gore u dijelu zatvaranja poglavlja 27.
Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je da se sjednica održava u godini kada obilježavamo važan jubilej – 35 godina od usvajanja Deklaracije o ekološkoj državi na Žabljaku.
„Kasnije smo tu viziju uspostavljanja državnog odnosa prema prirodi inkorporirali i u naš Ustav. Reći da se bavite ekologijom, u Crnoj Gori znači da se bavite jednim od najznačajnijih ustavnih usmjerenja i opredjeljenja“, naveo je Ćulafić.
Istakao je da je obim reformi koje je Crna Gora sprovela u prethodne dvije godine tako veliki da se može mjeriti usvajanjem velikog broja zakona, podzakonskih akata, strateških dokumenata i radom na terenu.
„Svjesni smo da nijesmo završili posao. Veliki posao je još uvijek pred nama, ali su naša očekivanja da će države članice Evropske unije cijeniti reforme koje smo sproveli. Smatram da naša očekivanja nijesu nerealna i neutemeljena i da ćemo uz tu podršku do kraja godine uspjeti da zatvorimo poglavlje 27, koje se s pravom u svim zemljama tretira kao jedno od najsloženijih, najskupljih i najkompleksnijih“, rekao je Ćulafić.
Istakao je da je Skupština tokom ove godine usvojila 12 zakona, dok je Vlada usvojila 93 podzakonska akta i četiri važna strateška dokumenta.
„Koliki je posao u pitanju najbolje svjedoči činjenica da smo negdje do marta mjeseca Evropskoj komisiji dostavili ovaj paket propisa, obima oko 15 hiljada stranica. Mislim da upravo obim dokumenata koji usmjeravaju naše državne politike najbolje svjedoči kakav je veliki korak u oblasti životne sredine Crna Gora uspjela da realizuje u jednom kratkom vremenskom periodu. Mislim da je to najveći reformski korak od kada je Crna Gora proglašena ekološkom državom“, naveo je ministar.
Prema njegovim riječima, komunikacija sa Evropskom komisijom rezultirala je usvajanjem mape puta.
„U mapi puta našla se 251 obaveza koje je trebalo u međuvremenu ispuniti u ovoj oblasti. Kruna našeg rada je upravo usvajanje završnog izvještaja o ispunjenosti obaveza u oblasti poglavlja 27, kao i pregovaračke pozicije. Na sjednici Vlade usvojili smo ta dva vrlo važna strateška dokumenta i otvorili put ka još konstruktivnijoj komunikaciji sa Evropskom komisijom i da na taj način utremo put ka ostvarenju krucijalnog strateškog cilja – da postanemo 28. članica EU“, kazao je Ćulafić.
Poručio je da rad na reformama nije individualan, te da je kao ministar spreman da snosi odgovornost za stvari koje nijesu učinjene.
„Ako govorimo o zaslugama, spreman sam da te zasluge dijelimo. Želim da uputim zahvalnost mom timu iz Ministarstva, svim ekspertskim i stručnim timovima koji su radili na ispunjavanju obaveza, Skupštini Crne Gore i matičnom odboru. Takođe, želim da se zahvalim predstavnicima civilnog sektora, predstavnicima medija na objektivnom izvještavanju, kao i predstavnicima akademske zajednice“, naveo je Ćulafić.
Osvrnuo se na dva velika projekta u oblasti zaštite životne sredine, prije svega na usvajanje prijedloga za uspostavljanje mreže Natura 2000, koja će se prostirati na 44 odsto naše teritorije.
Drugi važan projekat je, kako je rekao, uspostavljanje upravljača nad Ulcinjskom solanom, navodeći kako do Brisela stižu dezinformacije da se tim područjem ne upravlja na adekvatan način, s ciljem da se, kako je rekao, uspori proces evropskih integracija.
Naveo je i da se u 10 opština grade postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Ukazao je da će Ministarstvo nastaviti saradnju sa predstavnicima civilnog sektora, medija i akademske zajednice na implementaciji reformi i kreiranju dobrih zelenih politika.
„Od zemalja članica Evropske unije očekujem punu podršku, mada moram reći da ni imputi koje sam do sada dobijao nijesu bili drugačiji. Pred vama se nalazi država koja je u jednoj godini usvojila više od 100 propisa u ovoj oblasti, pripremila pregovaračku poziciju i prepoznala razmjere ulaganja koja očekuju Crnu Goru“, poručio je Ćulafić.
Kopredsjedavajući Odbora Dejan Đurović kazao je da je dobijanje zelenog svjetla za zatvaranje poglavlja 27 potvrda da smo kao država i društvo sazreli da preuzmemo najstrože ekološke standarde savremenog svijeta.
„Dokazali smo da Crna Gora ne želi da bude samo ekološka država na papiru i u Ustavu, već da to bude u stvarnosti, kroz konkretna djela i očuvanje naših najvećih prirodnih bogatstava“, naveo je Đurović.
Prema njegovim riječima, Odbor za turizam je bez obzira na političke razlike pokazao profesionalizam, proaktivnost, a svi članovi su radili kao jedan tim, kada su u pitanju državni interesi i zaštita prirode.
„Ovo je zajednički triumf svih nas“, poručio je Đurović, dodajući da ovaj posao ne bi bilo moguće obaviti bez sinergije i stabilne vizije institucija.
Kako je kazao, predstoji još intenzivniji rad.
„Naš odbor će značajno pojačati nadzornu ulogu i parlamentarni nadzor nad sprovođenjem svih ekoloških mjera. Zeleno svjetlo iz Brisela je veliko priznanje, ali čista, očuvana i evropska Crna Gora je naš krajnji cilj“, poručio je Đurović i zahvalio na podršci evropskim partnerima i međunarodnim ekspertima.
Kopredsjedavajući iz delegacije Evropskog parlamenta Tomas Vajc kazao je kako je siguran da smo došli do posljednje faze pred zatvaranje poglavlja 27.
„Uvjeren sam da će Evropska komisija i Evropski savjet prihvatiti rezultate kao ispunjavanje obaveeza za zatvaranje poglavlja 27. Da li to znači da je sve u oblasti životne sredine savršeno – naravno da ne, kao što to nije slučaj ni u državama članicama. Ali to znači da su zakoni na mjestu i da su institucije tu da se bave ovim temama. I dalje nas čeka još puno posla“, istakao je Vajc.
Prema njegovim riječima, zaštita životne sredine se ponekad doživljava kao suprotstavljena ekonomskom razvoju.
„Dugoročno, radije bih rekao da je suprotno. Ako pogledate ulaganja u obnovljive izvore energije, još uvijek u Pljevljima imate pogon koji u jednom trenutku treba zatvoriti. No, obnovljivi izvori energije mogu funkcionisati samo ako imamo pravednu tranziciju. Države članice koje su najviše uložile u obnovljive izvore energije su one koje imaju veći stepen rasta. Jer je obnovljiva energija danas dobra za klimu i životnu sredinu, ali je i najjeftiniji oblik energije koji možemo da proizvodimo i daje nam šansu da obezbijedimo energiju po prihvatljivim cijenama i za preduzeća i za građane“, naveo je Vajc.
Ukazao je da nijesu riješena pitanja otpadnih voda.
„Trebaće godine da se instaliraju pogoni za tretman otpadnih voda u svakom gradu, u svakom selu. Za to treba vremena, ali želim da pohvalim izuzetne napore koje ulažete da se implementira tretman otpadnih voda. Mi smo tu da vas podržimo“, poručio je Vajc.
Prema njegovim riječima, ako postoji sumnja u političku posvećenost, pejzaž za uspostavljanje mreže Natura 2000 je jasan pokazatelj da ona postoji.
I hrvatska poslanica Sunčana Glavak pohvalila je uložene napore, iako su, kako je kazala, na sastancima sa predstavnicima civilnog sektora imali priliku da čuju brojne primjedbe kad je riječ o ovoj oblasti.