Italija želi da ukine sezonsko pomjeranje sata i uvede trajno ljetno računanje vremena, tako da bi satovi tokom cijele godine ostali pomjereni jedan sat unaprijed. Cilj je da se produži dnevna svjetlost u poslijepodnevnim satima i smanji potreba za rasvjetom.
Italijanska inicijativa ponovo je pokrenula raspravu o ovoj temi na evropskom nivou. Prijedlog je predstavio poslanik Andrea Baraboti, uz podršku Italijanskog društva za medicinu životne sredine (Sima) i organizacije za zaštitu potrošača Consumerismo No Profit. Onlajn peticija za ovu promjenu prikupila je gotovo 360.000 potpisa.
Prema procjenama italijanske energetske kompanije Terna, sadašnji sistem ljetnjeg računanja vremena omogućava godišnju uštedu od oko 302 miliona kilovat-sati električne energije. Kada bi ljetnje računanje vremena trajalo tokom cijele godine, moglo bi se uštedjeti dodatnih 160 miliona kilovat-sati, odnosno ukupno oko 462 miliona kilovat-sati godišnje.
Italija je između 2004. i 2025. godine, zahvaljujući ljetnjem računanju vremena, uštedjela više od 12 milijardi kilovat-sati električne energije, čija se vrijednost procjenjuje na približno 2,3 milijarde eura. Ipak, koristi su vremenom postale manje zbog sve šire upotrebe štednih sijalica i energetski efikasnijih tehnologija.
Osim uštede energije, trajno ljetnje računanje vremena moglo bi pozitivno uticati na trgovinu, ugostiteljstvo i turizam. Više dnevne svjetlosti u kasnim poslijepodnevnim satima omogućilo bi ljudima da duže borave na otvorenom, bave se sportom i koriste javne prostore nakon posla.
Međutim, postoje i nedostaci. Zadržavanje ljetnjeg računanja vremena tokom zime značilo bi da bi Sunce izlazilo kasnije. U Torinu bi izlazak Sunca bio oko 9.04, u Milanu u 9.00, u Rimu u 8.34, a u Napulju u 8.23 sata. To bi značilo da bi mnogi učenici i zaposleni ujutro odlazili na svoje obaveze dok je napolju još mrak.
Stručnjaci se ne slažu oko toga koji je sistem najbolji za zdravlje. Postoji široka saglasnost da sezonsko pomjeranje sata može poremetiti san i prirodni biološki ritam. Ipak, neki stručnjaci smatraju da je trajno zimsko računanje vremena zdravije jer jutarnja svjetlost pomaže regulaciji unutrašnjeg biološkog sata, dok zagovornici ljetnjeg računanja vremena ističu prednosti dužih svijetlih poslijepodneva.
Glavna prepreka promjeni je nedostatak dogovora među državama Evropske unije. Evropska komisija je 2018. godine sprovela javno savjetovanje u kojem se 84 odsto od oko 4,6 miliona učesnika izjasnilo za ukidanje sezonskog pomjeranja sata. Evropski parlament je 2019. godine podržao prijedlog reforme, ali su pregovori zastali jer države članice nijesu uspjele da usaglase zajedničko rješenje.
Dogovor na evropskom nivou neophodan je kako bi se izbjegla situacija u kojoj bi susjedne zemlje imale različite vremenske režime, što bi moglo otežati saobraćaj, željeznički transport, logistiku i poslovanje.
Poljsko predsjedavanje Savjetom EU predložilo je 2025. godine dvogodišnji probni period trajnog ljetnjeg računanja vremena u cijeloj Evropi, ali dogovor nije postignut. Nova studija Evropske komisije, čiji se završetak očekuje do kraja 2026. godine, mogla bi ponovo otvoriti ovu raspravu.