Tajna posjeta direktora CIA-e Džona Retklifa Moskvi ove sedmice izazvala je zabrinutost zbog mogućnosti da Rusija priprema ograničeni test NATO-a, iako zvaničnici baltičkih država tvrde da njihove procjene bezbjednosne prijetnje nijesu promijenjene i da nema znakova neposredne ruske invazije.
Retklifov iznenadni dolazak u rusku prijestonicu pokrenuo je višednevna nagađanja o tome kakve su obavještajne informacije navele Vašington da svog šefa obavještajne službe pošalje u Moskvu kako bi prenio poruku ruskim vlastima i da li bi baltičke države trebalo da budu zabrinute.
Američki mediji objavili su da je Retklif upozorio Rusiju da ne napada članice NATO-a, posebno Estoniju, Letoniju i Litvaniju, u trenutku kada obavještajne procjene ukazuju da bi Moskva mogla pokušati da testira Alijansu dok je njen rat u Ukrajini u zastoju.
Američki Institut za proučavanje rata (ISW) ocijenio je da okolnosti posjete ukazuju na to da je Vašington obavještajne podatke smatrao dovoljno hitnim i osjetljivim da opravdaju lično putovanje direktora CIA-e u Moskvu. Institut je naveo da Retklifova posjeta sugeriše da bi Rusija u relativno bliskoj budućnosti mogla pripremati čin agresije protiv članice NATO-a s ciljem testiranja člana 5 Sjevernoatlantskog ugovora.
Istovremeno, ISW je ukazao na važnu razliku u odnosu na situaciju koja je prethodila ruskoj invaziji na Ukrajinu u februaru 2022. godine: nema znakova velikog ruskog vojnog gomilanja oko baltičkih država kakvo je tada prethodilo invaziji.
Umjesto toga, eventualna ruska akcija u bliskoj budućnosti mogla bi biti znatno ograničenija, navodi institut. To bi mogao biti vazdušni, raketni ili napad dronovima, ili manji kopneni upad čiji cilj ne bi bio zauzimanje velikih teritorija, već provjera da li bi saveznici NATO-a kolektivno odgovorili u skladu s članom 5.
Bivši estonski predsjednik Tomas Hendrik Ilves izrazio je, međutim, ozbiljnu sumnju da su baltičke države uopšte bile razlog Retklifove posjete. U intervjuu za Euronews rekao je da je neposrednija briga Vašingtona vjerovatnije ruska podrška Iranu.
„Koji je stvarni problem za Sjedinjene Države sada? Stvarni problem je Iran, činjenica da Rusi Irancima daju podatke za ciljanje“, rekao je Ilves.
On je istovremeno odbacio tvrdnje o povećanoj ruskoj vojnoj prijetnji baltičkim državama, nazivajući ih „potpunom pričom“. Ilves smatra da Moskva u ovom trenutku nema mnogo razloga da rizikuje sukob s NATO-om dok je rat u Ukrajini u zastoju.
Zabrinutost u evropskim vojnim krugovima
Jedan evropski vojni izvor rekao je za Euronews da obavještajne službe već mjesecima registruju signale koji ukazuju na mogućnost da bi Moskva mogla pokušati da iskoristi promijenjeni pristup administracije Donalda Trampa evropskim članicama NATO-a i pokrene novi napad u regionu, dok Vašington od Evrope traži da preuzme veću odgovornost za sopstvenu odbranu.
Izvor je, međutim, upozorio da to nije dokaz da je Rusija donijela odluku da djeluje. Zabrinutost proizlazi iz mogućnosti da bi kombinacija zaokupljenosti Vašingtona drugim pitanjima i prebacivanja veće odgovornosti na Evropu mogla Moskvi otvoriti prostor za djelovanje.
U tom kontekstu, Retklifova posjeta mogla je biti usmjerena na uklanjanje bilo kakve dileme u Moskvi o posljedicama testiranja NATO-a u trenutku kada su Sjedinjene Države intenzivno angažovane na drugim pitanjima i istovremeno mijenjaju svoju ulogu u evropskoj odbrani.
Izvor je Retklifa opisao kao jednog od najčvršćih pristalica NATO-a, Evrope i Ukrajine u Trampovoj administraciji, ali je izrazio sumnju da bi ruski predsjednik Vladimir Putin poslušao njegovo upozorenje.
Baltičke države, posebno Estonija i Litvanija, prema navodima istog izvora, znatno su bolje pripremljene za eventualni sukob s Rusijom nego veliki dio ostatka Evrope.
To otvara i dodatno strateško pitanje: ako Moskva razmatra mogućnost testiranja NATO-a, zašto bi čekala da Evropa dodatno ojača odbranu i da na vlast dođe nova američka administracija koja bi mogla biti posvećenija evropskoj bezbjednosti?
Poređenje sa 2021. godinom
Gotovo pet godina prije Retklifove posjete, njegov prethodnik na čelu CIA-e, Vilijam Berns, otputovao je u Moskvu s upozorenjem. Kada je stigao u novembru 2021. godine, Rusija je već mjesecima sprovodila sve vidljivije vojno gomilanje oko Ukrajine. Manje od četiri mjeseca kasnije Rusija je pokrenula punu invaziju.
Evropski vojni izvor povukao je neprijatnu paralelu između dvije posjete.
„Dobro je što je direktor CIA-e otišao u Moskvu da prenese upozorenje. Ne i to što će Putin poslušati“, rekao je izvor za Euronews.
Ipak, između dvije situacije postoji ključna razlika: danas nema uporedivog ruskog vojnog gomilanja oko baltičkih država.
Eventualni pokušaj Rusije da testira NATO ne bi, međutim, nužno zahtijevao takvu pripremu. Ograničena operacija mogla bi zahtijevati malo vidljivih vojnih priprema u poređenju s onima koje su prethodile invaziji na Ukrajinu. Ako je cilj testiranje NATO-a, a ne zauzimanje teritorije, neodređenost bi mogla biti dio strategije.
„Naša procjena prijetnje nije promijenjena“
Zvaničnici baltičkih država posljednjih dana nastoje da umanje strahove da se ponavlja situacija iz 2021. godine na istočnom krilu NATO-a.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Cahkna rekao je da mogućnost ruskih provokacija protiv NATO-a treba shvatiti ozbiljno, ali je istakao da se procjena prijetnje za Estoniju nije promijenila.
Zvaničnici Letonije takođe su saopštili da njihova procjena konvencionalne vojne prijetnje ostaje nepromijenjena i da je rizik od ruske invazije nizak.
Istovremeno, javne poruke smirivanja praćene su pozivima na znatno veću pripremljenost. Pet evropskih komesara iz država na istočnom krilu EU pozvalo je predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lajen da preduzme dodatne mjere zbog, kako su naveli, sve većih bezbjednosnih izazova u regionu.
Njihovi prijedlozi uključuju naimenovanje visokog koordinatora za istočno krilo, jačanje regionalnih zaliha i civilne pripravnosti, bolju zaštitu kritične infrastrukture i ubrzavanje inicijative EU Eastern Flank Watch usmjerene na hibridne prijetnje.
Iako baltički zvaničnici ne vide dokaze o neposrednoj konvencionalnoj invaziji, pripreme se nastavljaju za sabotaže, upade dronova, hibridne operacije i ograničenije ruske vojne provokacije, od kojih se region s nekima već suočavao.
Od upozorenja iz Kijeva do poruke Vašingtona
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski upozorio je u aprilu da bi ruske pripreme mogle ukazivati na novu mobilizaciju i moguću ofanzivu protiv Ukrajine ili baltičkih država.
Estonija je tada javno odbacila takvu procjenu. Cahkna je rekao da upozorenje nije bilo u skladu s estonskim obavještajnim podacima niti procjenom Talina.
„Ne vidimo da Rusija koncentriše svoje snage ili da se na bilo koji način vojno priprema za napad na NATO ili baltičke države“, rekao je.
Do jula su, međutim, Litvanija i Letonija same počele upozoravati na mogućnost ograničenijih ruskih akcija. Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda rekao je da obavještajni podaci ukazuju na mogućnost ruskog planiranja ograničenih napada na kritičnu infrastrukturu, uključujući energetske i saobraćajne objekte.
Predsjednik Letonije Edgars Rinkevičs upozorio je da bi Moskva mogla pokušati da testira posvećenost NATO-a članu 5 bez pokretanja invazije velikih razmjera.
Sedmicu prije objave analize, na samitu u Kijevu, estonski premijer Kristen Mihal rekao je da ne postoji neposredna konvencionalna ruska prijetnja baltičkim ili nordijskim državama.