Četiri tone teška i šest metara visoka statua kneza Lazara, koja se već nekoliko mjeseci izrađuje u subotičkoj livnici „Antal“, uskoro bi trebalo da bude transportovana iz Srbije u Banjaluku.
Prema najavama, statua će u Banjaluci biti postavljena početkom septembra, na kružnom toku u naselju Lazarevo, na jednoj od najprometnijih raskrsnica na ulazu u grad.
Informaciju je za Radio Slobodna Evropa potvrdila Margita Antal, administrativna radnica u livnici. Kako je navela, rok za završetak radova je 28. avgust, nakon čega slijedi transport u Bosnu i Hercegovinu.
„To je vangabaritno i transportovaće se najvjerovatnije kao i sve druge skulpture. Sa naše strane rok je 28. avgust, ali transport je još nedjelju dana“, kazala je Antal.
Dodala je da ne zna tačan datum kada je statua naručena, ali pretpostavlja da je to bilo sredinom juna. Detalje o projektu, kako je navela, ima Gradska uprava Banjaluke, koja je naručilac.
Knez Lazar Hrebeljanović bio je srpski srednjovjekovni vladar iz 14. vijeka i centralna ličnost kosovskog mita. Iako je istorijski vezan za prostor srednjovjekovne Srbije, nema poznatih podataka da je boravio na području današnje Banjaluke ili Bosne i Hercegovine.
Postavljanje statue predviđeno je oko mjesec i po prije izbora u Bosni i Hercegovini. Aktuelni gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković nosilac je liste Pokreta Sigurna Srpska za Skupštinu Republike Srpske.
Pripreme u toku
Dok se u livnici privode kraju radovi na statui kneza Lazara, u Banjaluci se priprema prostor na kojem će biti postavljena.
Riječ je o kružnom toku u naselju Lazarevo, između Bulevara srpske vojske, Ulice Knjaza Miloša, Ulice Ivana Gorana Kovačića i Ulice braće Pištević. Na lokaciji je trenutno postavljena zaštitna ograda.
Građevinsku dozvolu za postavljanje statue Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske izdalo je 18. avgusta.
„Građevinska dozvola važi dvije godine. Znači, vi u roku od dvije godine, bilo da se radi o kući, spomeniku, stambenoj zgradi, dužni ste započeti ove radove“, kazala je za RSE portparolka ministarstva Gorjana Dragišić Rošić.
Na pitanje da li će statua ometati saobraćaj, odgovorila je da neće, jer je „sve rađeno po projektu, odnosno da postoje prethodne saglasnosti“.
Projektant spomenika je firma „Radis“ iz Istočnog Sarajeva, potvrđeno je za RSE iz te kompanije.
Projekat vrijedan oko 1,5 miliona maraka
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković još početkom godine najavio je da će grad dobiti spomenik knezu Lazaru.
U aprilu je raspisana javna nabavka za izgradnju spomenika, zajedno sa parternim i pejzažnim uređenjem. Na portalu javnih nabavki BiH navedeno je da je kriterijum za dodjelu ugovora najniža cijena, te da se pregovaralo sa jednim ponuđačem.
Ugovor je 29. maja sklopljen sa firmama „Koto“ d.o.o. Banjaluka i „Koto“ d.o.o. Beograd, koje su angažovane kao izvođači radova.
Vrijednost projekta, prema podacima iz javnih nabavki, iznosi oko 1,5 miliona maraka, odnosno približno 760.000 eura.
Iz Gradske uprave Banjaluke za RSE nijesu odgovorili na pitanja da li su to bili jedini ponuđači, koliko će ukupno novca biti izdvojeno za spomenik i iz kojih izvora će projekat biti finansiran.
Banjalučani: Postoje važniji problemi
Dio građana sa kojima je razgovarao RSE smatra da bi gradske vlasti novac trebalo da usmjere na rješavanje drugih problema.
Banjalučanin Goran navodi da grad ima ozbiljne probleme sa vodosnabdijevanjem, saobraćajem, urbanističkim planiranjem, nedostatkom vrtića i javnim prevozom.
„Pored mnogo većih i važnijih problema, kao što su problemi sa vodosnabdijevanjem, loše stanje saobraćajnica u gradu, urbanistički haos, nedostatak predškolskih ustanova, loš javni saobraćaj, zagađenost... Stanivuković u fokus stavlja spomenik knezu Lazaru, koji i nema toliko veze sa Krajinom“, kazao je Goran.
Za Milorada, koji ima 51 godinu, postavljanje spomenika trebalo bi da ima jasniji istorijski kontekst, a smatra da bi o tome trebalo da se izjasne istoričari, istoričari umjetnosti i etnolozi.
„Narod o tome ne zna ništa. Tako da mene ovo pomalo podsjeća na rimsko imperatorsko doba“, rekao je on.
Sličnog mišljenja je i Vedran, koji smatra da će spomenik ometati preglednost u kružnom toku i da je riječ o nepotrebnom trošenju novca.
„Ruglo. Prvo što ometa pregled u kružnom toku, drugo potpuno besmisleno, treće troše se pare na gluposti, a grad nema vode“, kazao je Vedran.
Vladimir projekat takođe smatra nepotrebnim trošenjem javnog novca.
„Nemaš kolektor otpadnih voda, ulice ti katastrofa. Vrtića nemaš, a bacaš pare na nacionalne spomenike. Služi da se pokaže pred izbore i da se ide na tu neku nacionalnu priču“, naveo je on.
Istoričar: Nastavak politike nacionalne simbolike
Istoričar Dragan Markovina postavljanje spomenika knezu Lazaru u Banjaluci vidi kao dio šire politike nacionalne simbolike.
On ovaj projekat povezuje sa širim procesom izgradnje prostora Republike Srpske kao mjesta snažne srpske nacionalne simbolike.
„Što se tiče kosovskog mita, ciklusa kneza Lazara odnosi se manje-više isto i na ovo što se priprema u Donjoj Gradini, dakle dijelu Jasenovca koji je u Bosni i Hercegovini, gdje se nekakvom zajedničkom akcijom Srbije, pravoslavne crkve, Republike Srpske i tako dalje pokušava stvoriti sve srpsko svetilište“, kazao je Markovina.
Prema njegovim riječima, Banjaluka se od početka rata i nakon njega oblikuje kao prostor snažne srpske nacionalne simbolike.
„Ne samo što je predviđen prostor, samo da u njoj živi jedna nacija, nego je predviđeno da se ta ideologija koja je praktično dovela i do ovih ratova i do svega što se dogodilo, jednostavno stalno revitalizira, obnavlja i daje joj se nekakvo simboličko prisustvo u prostoru“, rekao je Markovina.
On navodi da je kosovski mit, koji je povezan sa likom kneza Lazara, kroz istoriju dodatno oblikovan i korišćen u nacionalnim ideologijama.
Statua knezu Lazaru biće treći spomenik koji Gradska uprava Banjaluke postavlja, a koji je posvećen srpskim odnosno srednjovjekovnim vladarima.
Prethodno su postavljeni spomenici kralju Tvrtku I Kotromaniću i Kulinu banu. Kotromanić je bio srednjovjekovni bosanski kralj, dok je Kulin ban bio vladar srednjovjekovne Bosne.