Vojske Sjedinjenih Američkih Država i Južne Koreje u petak završavaju svoje godišnje vojne vježbe, šest dana ranije nego što je prvobitno planirano, u gestu usmjerenom ka smirivanju tenzija sa Sjevernom Korejom. Pjongjang, međutim, poručuje da taj potez nije dovoljan da bi se vratio pregovorima.
Američki predsjednik Donald Tramp ranije je iznenada naredio Pentagonu da „značajno smanji“ obim vježbe „Ulchi Freedom Shield“, neposredno prije njenog početka u ponedjeljak. Tramp je kao razlog naveo ono što je opisao kao „dobar odnos“ sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom, kao i odluku Južne Koreje da ga ne podrži u vezi sa ratom u Iranu.
Kim Jo Džong, uticajna sestra sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una, odbacila je Trampov gest u srijedu, poručivši da se „provokativna i agresivna priroda vježbi“ neće promijeniti samo smanjenjem njihovog trajanja i obima.
Sjeverna Koreja je narednog dana ispalila oko deset balističkih raketa kratkog dometa prema moru, očigledno realizujući raniju prijetnju da će odgovoriti na američko-južnokorejske vojne vježbe, koje Pjongjang smatra simulacijom invazije.
Američka Pacifička komanda saopštila je da lansiranje raketa nije predstavljalo neposrednu prijetnju američkoj teritoriji niti saveznicima. Istaknuto je da Sjedinjene Države ostaju posvećene odbrani svoje teritorije i saveznika u regionu.
Izjava Kim Jo Džong umanjila je očekivanja da bi uskoro mogli biti obnovljeni pregovori između Trampa i Kim Džong Una, čija je ranija nuklearna diplomatija propala 2019. godine. Kim Džong Un je zastoj u diplomatiji iskoristio za jačanje pregovaračke pozicije, modernizujući nuklearni i raketni program i produbljujući saradnju sa Rusijom tokom njenog rata protiv Ukrajine.
Kim Džong Un je prošle godine nagovijestio da se neće vratiti pregovorima ukoliko Sjedinjene Države ne odustanu od zahtjeva da denuklearizacija Sjeverne Koreje bude preduslov za diplomatski proces.
Ipak, Kim Jo Džong koristila je relativno odmjeren ton, izbjegavajući uobičajenu oštru retoriku Pjongjanga. Govorila je i o „odličnom“ odnosu između svog brata i Trampa. To, prema procjenama analitičara, ukazuje da Sjeverna Koreja ne želi u potpunosti da zatvori vrata budućim pregovorima, već bi mogla pokušati da od Vašingtona izdejstvuje veće ustupke, uključujući međunarodno priznanje statusa nuklearne države i ublažavanje širokih sankcija.
Sjeverna Koreja, koja Rusiji isporučuje municiju i vojnike, zauzvrat vjerovatno dobija ekonomsku i vojnu pomoć. Istovremeno, sve bliskiji odnosi sa Moskvom daju Pjongjangu dodatnu pregovaračku snagu u nastojanju da od Kine, svog najvećeg trgovinskog partnera, dobije veću podršku.
„Nakon što ova strateška igra iscrpi svoj potencijal, Kim bi mogao pokušati da od Vašingtona dobije dodatne ekonomske i reputacione koristi“, ocijenio je Lajf-Erik Izli, profesor Univerziteta Iva u Seulu. Prema njegovim riječima, to bi se vjerovatno dogodilo nakon američkih izbora za Kongres na sredini predsjedničkog mandata, kada se očekuje da Tramp bude u slabijoj domaćoj političkoj poziciji i da traži spoljnopolitičke poteze koji bi privukli pažnju javnosti.
Kim Dong-jub, profesor Univerziteta za sjevernokorejske studije u Seulu, kazao je da izjava Kim Jo Džong pokazuje stav Pjongjanga da lični odnos njenog brata i Trampa „ne može biti faktor koji mijenja trenutne odnose Sjeverne Koreje i SAD“.
On smatra da je Kim Jo Džong vjerovatno željela da spriječi nagađanja da Trampov potez može obnoviti diplomatski proces, kako Sjeverna Koreja ne bi u potpunosti bila odgovorna ukoliko do obnove pregovora ne dođe.
Kim Jo Džong negirala je Trampovu tvrdnju da je Kim Džong Un odgovorio na njegov zahtjev za razgovor. Na pitanje novinara u srijedu da li će se ove godine sastati sa Kim Džong Unom, Tramp je odgovorio: „Da, hoću.“