Rusija je tokom noći zasula Kijev balističkim raketama, dok je Ukrajina prema Moskvi poslala stotine dronova, a dvije zaraćene strane nastavile su međusobne napade uprkos najnovijim naporima Sjedinjenih Američkih Država da okončaju sukob.
Rusija je sinoć saopštila da je spremna da sljedećeg mjeseca nastavi pregovore s Ukrajinom uz posredovanje SAD, nakon što je predsjednik Vladimir Putin u Sankt Peterburgu razgovarao s američkim izaslanikom Stivom Vitkofom.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se nada da će pregovori, prvi od februara, biti održani početkom novembra.
Ukrajina je saopštila da je Rusija ispalila najmanje 21 balističku raketu u tri talasa. Rusija je navela da je Ukrajina tokom noći prema glavnom gradu Moskvi lansirala 630 dronova.
Dvije strane razmijenile su tijela poginulih. Moskva je predala 252 tijela, a Ukrajina 25, objavila je bjeloruska državna novinska agencija Belta. Takve razmjene ranije su pratile korake ka pregovorima.
Ipak, dok je Vitkof nakon sastanka sa Zelenskim i evropskim i zvaničnicima NATO-a u Oslu ranije ove sedmice govorio o „određenom zamahu“, Kremlj je izrazio sumnju.
„Amerikanci su u Oslu osjetili neke nove nijanse i obavijestili nas o tome. Ali te nijanse, da tako kažemo, ne zadovoljavaju nas u potpunosti“, rekao je pomoćnik Kremlja Jurij Ušakov.
Visoki ruski zvaničnik, upoznat s rezultatima razgovora Putina i Vitkofa, rekao je da su oni bili relativno kratki i da se nije ulazilo u suštinska pitanja. Prema njegovim riječima, američki izaslanik donio je skup predloga sastavljenih u Oslu i predao ih Putinu na razmatranje.
Drugi izvor blizak Kremlju rekao je da su američki predlozi uključivali mogućnost da Ukrajina ustupi Rusiji cijeli region Donbasa u zamjenu za NATO garancije njene buduće bezbjednosti.
Rusija tvrdi da je rat, najsmrtonosniji u Evropi od Drugog svjetskog rata, pokrenula djelimično kako bi spriječila Ukrajinu da pristupi NATO-u. Moskva je više puta saopštila da neće okončati borbe ukoliko Ukrajina ne ustupi dodatne teritorije, ne ograniči veličinu svojih oružanih snaga i ne bude trajno spriječena da sklapa saveze.
Ukrajina, koja rusku invaziju opisuje kao ničim izazvan osvajački rat, dugo odbacuje ruske uslove, ocjenjujući ih kao zahtjev za kapitulaciju koji bi je ostavio bez zaštite od budućih ruskih napada.
Američke pohvale „humanitarnom“ Putinu naišle na loš prijem u Kijevu
Sastanak Zelenskog i Vitkofa djelimično je imao za cilj popravljanje odnosa s Vašingtonom, koji su se ovog mjeseca pogoršali nakon što je predsjednik Donald Tramp objavio dogovor o kupovini ruskog dizela i ukinuo sankcije Moskvi.
Kijev tvrdi da Vašington nije dostavio podatke za rano upozoravanje na ruska raketna lansiranja, da je ograničio rad satelitskog sistema SpaceX koji se koristi za navođenje ukrajinskih dronova i da je uskratio isporuku sistema protivvazdušne odbrane koje su evropske zemlje kupile za Ukrajinu. Vašington negira da je promijenio politiku kako bi namjerno oslabio ukrajinske snage.
Tramp je više puta kritikovao Ukrajinu zbog napada na ruske rafinerije nafte, dok je o mnogo smrtonosnijim ruskim napadima na Ukrajinu govorio znatno manje. Pozvao je na smjenu Zelenskog i rekao da su ruski postupci u Ukrajini „u redu“.
Zelenski, koji je dugo izbjegavao da kritikuje Trampovu administraciju, sve otvorenije se suprotstavlja onome što opisuje kao pomjeranje američke politike ka naklonosti Moskvi.
Danas je oštro odgovorio Vitkofu zbog toga što je tokom posjete Rusiji Putina nazvao „humanitarnim“, nakon što mu se američki izaslanik zahvalio na oslobađanju 74-godišnjeg Amerikanca kojeg su ruske snage zarobile u Ukrajini.
„Od juče uveče ruski ‘humanitarci’ lansirali su tri talasa balističkih raketa na Kijev“, napisao je Zelenski na mreži X. „Upotrijebili su 21 raketu. Nažalost, pogođeni su i oštećeni brojni objekti širom grada.“
Zelenski je rekao da su u napadima na desetak ukrajinskih regiona poginule dvije osobe, a 34 su povrijeđene, među njima i petoro djece.
Rusija je saopštila da je tokom noći izvela „masovni napad“ na lučku infrastrukturu u ukrajinskoj Odeskoj oblasti, kao i na plovila koja koristi ukrajinska vojska.
U Rusiji su dvije osobe povrijeđene u blizini Moskve kada su tokom noći napad izveli dronovi usmjereni prema glavnom gradu, saopštio je gradonačelnik Sergej Sobjanjin na Telegramu. Većina dronova oborena je na velikoj udaljenosti, dodao je.
U ruskoj pograničnoj Belgorodskoj oblasti jedan muškarac je poginuo, a drugi je povrijeđen u napadu ukrajinskih dronova, saopštili su lokalni zvaničnici.
Pošto su linije fronta uglavnom nepromijenjene, obje strane su ove godine pojačale napade iz vazduha na velikim udaljenostima. Rusija je posebno ciljala ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, dok je Ukrajina napadala ruske rafinerije nafte. Obje strane gađale su i centre za obradu podataka, komercijalna skladišta i brodove u Crnom moru.
Rat traje duže od četiri i po godine, uprkos Trampovom obećanju tokom predizborne kampanje 2024. da može da ga okonča za jedan dan. Tri kratka sastanka u Istanbulu prošle godine i tri runde pregovora uz posredovanje SAD, održane u Abu Dabiju i Ženevi početkom ove godine, nijesu donijeli napredak.
Tekst je ažuriran u cjelini, uz dodavanje izjava ruskih izvora i reakcije Ukrajine na razgovore Rusije i SAD.
Izvještavali su Olena Harmash i Gleb Garanich iz Kijeva, Gleb Bryanski iz Moskve, Darya Korsunskaya iz Londona i Jekaterina Golubkova iz Tokija. Tekst su uredili Mark Trevelyan i Peter Graff.