Rusija mjesecima upozorava strane diplomate da napuste Kijev, ali su Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje odbacile takve pozive i odlučile da zadrže ambasade u ukrajinskoj prijestonici, navodeći da Moskva pokušava da izvrši pritisak na njihove vlade i oslabi podršku Ukrajini.
Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da će Vašington sam odlučiti da li je bezbjedno da njegove diplomate ostanu u Kijevu.
„Imamo ambasadu tamo i mi ćemo odlučiti da li je bezbjedno da ona bude tamo ili ne“, rekao je Rubio novinarima u nedjelju.
On je kazao da Rusija već mjesecima upozorava diplomate da napuste Kijev i da nije iznenađenje što je ukrajinska prijestonica pod napadima.
„To je svima dobro poznato“, rekao je Rubio.
Dodao je da Stejt department svakodnevno procjenjuje bezbjednost svake američke diplomatske misije i da bi promijenio stav ukoliko bi procijenio da okolnosti to zahtijevaju.
„Do ovog trenutka to nijesmo uradili“, kazao je Rubio.
Njegove izjave saopštene su nakon što su evropske vlade odbacile najnovija ruska upozorenja. Njemačka, Italija, Španija i Švedska javno su saopštile da njihove ambasade ostaju u Kijevu, pridruživši se Francuskoj, Poljskoj, Estoniji i Evropskoj uniji u potvrđivanju diplomatskog prisustva u ukrajinskoj prijestonici.
„Ostajemo u Kijevu“, poručile su ambasade u koordinisanim objavama.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova prethodno je upozorilo strane državljane i diplomatsko osoblje da boravak u Kijevu predstavlja „smrtnu opasnost“, uz najavu novih velikih napada.
Ambasade su pozvale Rusiju da poštuje Bečku konvenciju i međunarodno humanitarno pravo, umjesto da pokušava da zastrašuje diplomatske misije.
Ambasadorka Evropske unije u Ukrajini Katarina Maternova rekla je da nijedna od 25 država članica EU koje imaju ambasade u Kijevu, koliko je navela, ne planira da napusti grad.
„Nijesam upoznata ni sa jednom ambasadom koja odlazi – a svakako ne sa ambasadama zemalja EU“, rekla je Maternova.
Delegacija EU i Savjetodavna misija EU takođe nastavljaju rad u Kijevu.
Evropska komisija saopštila je da ruske prijetnje neće smanjiti podršku EU Ukrajini niti promijeniti diplomatsko prisustvo Unije u zemlji. Poljska je takođe odbacila navode da priprema povlačenje svoje diplomatske misije, ocijenivši ruska upozorenja pokušajem zastrašivanja evropskih vlada i slabljenja njihove podrške Ukrajini.
Upozorenja traju mjesecima
Sadašnja situacija nije počela ruskim upozorenjima iz oktobra. Kyiv Post je u maju objavio da je Rubio već govorio o ruskim upozorenjima u vezi sa bezbjednošću diplomatskih objekata u Kijevu, nakon što je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov prenio poruku Vladimira Putina administraciji američkog predsjednika Donalda Trampa.
Rubio je tada rekao da Rusija nije direktno naredila Sjedinjenim Američkim Državama da evakuišu ambasadu, već da je izdala šira upozorenja o opasnosti za diplomatske objekte u glavnom gradu.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga optužio je Moskvu da na američke napore za postizanje mira odgovara prijetnjama Kijevu, nazivajući upozorenje „drskom provokacijom“.
Nekoliko dana kasnije pojavile su se informacije da je Ambasada SAD napustila Kijev, ali je ambasada to javno demantovala.
„Ambasada SAD je otvorena. Nema promjena u našem radu i suprotne informacije su netačne“, saopštila je tada ambasada.
Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova takođe je odbacilo navode o američkoj evakuaciji.
Simbolika diplomatskog prisustva
Prisustvo ambasada u ratnoj prijestonici ima politički značaj koji prevazilazi njihovu administrativnu funkciju. Diplomate se sastaju sa ukrajinskim zvaničnicima, koordinišu vojnu i ekonomsku pomoć, primaju strane delegacije i održavaju direktne komunikacione kanale sa svojim vladama.
Njihov ostanak u Kijevu istovremeno predstavlja signal da njihove države i dalje smatraju ukrajinsku prijestonicu funkcionalnim gradom čija vlada čvrsto kontroliše teritoriju pod svojom upravom.
Takva simbolika posebno je izražena od početka ruske invazije punog obima u februaru 2022. godine. Prije ulaska ruskih snaga u Ukrajinu, SAD i još neke zemlje privremeno su izmjestile diplomate iz Kijeva zbog upozorenja zapadnih obavještajnih službi da bi ruske snage mogle brzo stići do prijestonice.
Rusija je potom pokušala da zauzme Kijev, ali u tome nije uspjela.
Nakon povlačenja ruskih snaga iz Kijevske oblasti, zapadni zvaničnici počeli su da se vraćaju u grad. Ambasada SAD zvanično je ponovo otvorena 18. maja 2022. godine.
Tadašnji američki državni sekretar Entoni Blinken povezao je ponovno otvaranje ambasade sa uspješnom odbranom ukrajinske prijestonice.
„Ukrajinski narod, uz našu bezbjednosnu pomoć, odbranio je svoju domovinu“, rekao je Blinken prilikom nastavka rada ambasade.
Prema ocjeni Kyiv Posta, povratak diplomata postao je jedan od najjasnijih simbola ruskog neuspjeha oko Kijeva, dok bi njihov masovni odlazak danas imao suprotan efekat.
Najnovija ruska upozorenja objavljena su u vrijeme pojačanih napada na ukrajinsku prijestonicu. Moskva je napadala transportnu infrastrukturu, stambene oblasti i druge ciljeve, uz najave novih velikih udara.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opisao je rusku strategiju kao pokušaj da ukrajinski gradovi postanu sve teži za život sistematskim napadima na infrastrukturu neophodnu za njihovo funkcionisanje.