Uprkos svakodnevnim masovnim protestima, albanski premijer Edi Rama smatra da nema razloga za promjenu kursa. U intervjuu za DW govori o turizmu, zaštiti životne sredine i stranim investicijama.
Po prvi put tokom gotovo 13 godina na čelu vlade, Edi Rama suočava se sa ozbiljnim pritiskom.
Već više od mjesec, hiljade Albanaca svakodnevno protestuje na ulicama i traži Raminu ostavku. Njega i njegovu vladu optužuju za korupciju. Mnogi demonstranti smatraju da vlast više ne donosi odluke u interesu građana, već kako bi ostala na vlasti i dodatno proširila svoju moć.
Ipak, iako su protesti dijelom direktno usmjereni protiv njega i njegove politike, i iako mu demonstranti svakodnevno ispred sjedišta Vlade uzvikuju „Podnesi ostavku!“, čini se da kritike ne utiču na albanskog premijera. U intervjuu za DW, datom na marginama Konferencije o biznisu i inovacijama r26 u Bohumu 1. juna ove godine, Rama je političku situaciju prokomentarisao riječima: „Nema gubitka povjerenja u Albaniji.“
Aktuelne proteste opisao je ne kao „problem za Albaniju“, već kao „divan primjer slobode i demokratije na djelu“. Prema njegovim riječima, masovni protesti ispred njegove kancelarije u centru Tirane pokazuju koliko je zemlja napredovala tokom posljednjih nekoliko decenija. Podsjetio je da je u vrijeme komunističkog režima na istom bulevaru zbog protesta ubijano ljude.
„Nema privatizacije“
Povod za proteste, koji predstavljaju izraz dugogodišnjeg nezadovoljstva građana političkim establišmentom, jeste planirana izgradnja luksuznih turističkih kompleksa u području delte Vjosa–Narta. Taj dio jadranske obale, koji je uglavnom nerazvijen i djelimično zaštićen kao rezervat prirode, svake godine služi kao odmorište milionima ptica selica, a stanište je i rijetkih vrsta, poput sredozemne medvjedice i flaminga. Upravo po flamingu protestni pokret dobio je naziv „Flamingo revolucija“. Istovremeno, upravo očuvana priroda privlači strane investitore.
Planirana je izgradnja više luksuznih turističkih kompleksa na ostrvu Sazan, koje do sada nije bilo naseljeno, kao i duž obale. Među investitorima su Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa, i njegova investiciona kompanija Affinity Partners. Očekuje se da će vrijednost stranih ulaganja premašiti četiri milijarde eura.
„Borim se da u Albaniju dovedem direktne strane investicije. Borim se za građevinske projekte koji neće biti od velike koristi samo za Albaniju, već i za Evropu“, rekao je Rama.
Projekat je prvi put predstavljen javnosti 2024. godine i od samog početka izaziva kritike, posebno ekoloških organizacija. Sadašnji protesti intenzivirani su prije otprilike mjesec, nakon što je ograđen dio obale koji je ranije bio dostupan javnosti. Demonstranti optužuju Ramu da interese stranih investitora stavlja ispred interesa građana i da postepeno privatizuje javni prostor. On te optužbe odbacuje.
„Nema privatizacije javnog prostora. To je veoma jednostavno – to se ne dešava. To je laž“, poručio je.
Rama često oštro odgovara na kritička novinarska pitanja, a sličan ton imao je i u razgovoru za DW. Kazao je da ne mora da garantuje da javni prostor neće biti privatizovan, jer smatra da je samo pitanje pogrešno i da nema nikakvih naznaka da se tako nešto planira.
Između budućnosti i rasprodaje
Albanija trenutno vodi intenzivnu raspravu o tome gdje povući granicu između neophodnih investicija za budući razvoj zemlje i rasprodaje njenog prirodnog bogatstva. „Albanija nije na prodaju“ jedan je od glavnih slogana protesta.
Turizam je posljednjih godina postao jedan od ključnih stubova albanske ekonomije. Svjetski savjet za putovanja i turizam procjenjuje da, uključujući i indirektne efekte poput građevinarstva i lanaca snabdijevanja, turizam čini približno četvrtinu bruto domaćeg proizvoda Albanije.
Rama u intervjuu ističe da su brojni građevinski projekti realizovani tokom njegovog mandata bili ključni za razvoj turizma.
„Transformacija javnih prostora i urbanih sredina bila je dio mog puta, prvo kao gradonačelnika Tirane, zatim ministra kulture, a potom i premijera. Ako Albanija danas dočekuje 12 miliona turista, to je rezultat tih napora“, rekao je.
Luksuzni projekti u zaštićenim područjima
Izgradnja brojnih turističkih kompleksa duž albanske obale omogućena je nakon izmjena Zakona o zaštićenim područjima iz februara 2024. godine. Tim izmjenama dozvoljena su „strateška ulaganja“ i izgradnja luksuznih hotela, zajedno sa pratećom infrastrukturom, čak i unutar zaštićenih prirodnih područja.
Ekološke organizacije tvrde da je Vlada time stvorila mehanizam kojim može da oslabi zaštitu prirode kada to procijeni potrebnim. Evropska komisija je u posljednjem izvještaju o napretku Albanije upozorila da su izmjene zakona dovele do slabljenja zaštite prirode.
Rama odbacuje te kritike.
„Da, izmijenili smo zakon, ali nijesmo mijenjali njegovu suštinu. Naši amandmani nijesu u suprotnosti sa evropskim standardima i kriterijumima“, rekao je, dodajući da će se o tom pitanju i dalje razgovarati.
On smatra da veliki dio međunarodnih kritika nije usmjeren prema Albaniji, već prema Donaldu Trampu, čiji zet planira investicije u toj zemlji.
„Albanija je postala pozornica za okupljanje svih vrsta antitrampovskih snaga“, rekao je Rama.
Ipak, naglašava da će pažljivo saslušati građane koji protestuju.
„Oni imaju šta da kažu i naša je dužnost da ih saslušamo“, zaključio je Edi Rama u intervjuu za DW.