Činjenicu da je crnogorski parlamentarni život započeo u Zetskom domu trebalo bi uvažiti i prilikom izrade novog loga Skupštine Crne Gore, poručio je predsjednik Udruženja pravnika prof. dr Branislav Radulović na večerašnjem otvaranju izložbe „Ustavi Crne Gore“ u tom zdanju na Cetinju, prenosi Pobjeda.
Izložbu je otvorila potpredsjednica Skupštine Crne Gore Anđela Vojinović. Postavku sedam ustavnih akata, povodom 120 godina crnogorskog parlamentarizma i 20 godina od obnove nezavisnosti, organizovao je Državni arhiv u saradnji sa Pravnim fakultetom Univerziteta Crne Gore i Udruženjem pravnika Crne Gore. Predstavljen je i prateći katalog.
Na svečanosti je pročitano i pismo dekana Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, a govorio je i direktor Državnog arhiva i autor izložbe Danilo Mrvaljević.
Otvarajući izložbu, potpredsjednica Skupštine Crne Gore Anđela Vojinović ocijenila je da mjesto njenog održavanja ima poseban značaj za razumijevanje crnogorske državne i parlamentarne istorije.
"Zamislite ljude koji su u tom vremenu, potpuno drugačijem, na ovom mjestu, počeli da grade modernu Crnu Goru. Ovdje su udareni moderni temelji dijaloga, zakonodavstva i političkog života Crne Gore", kazala je Vojinović.
Povezujući jubilej parlamentarizma sa dvije decenije od obnove nezavisnosti, izložbu je opisala kao svjedočanstvo o državnom identitetu i „vizuelnu i istorijsku hroniku našeg sazrijevanja“.
Naglasila je da postavka pruža priliku da se vidi svih sedam ustavnih akata Crne Gore, od Nikoljdanskog ustava iz 1905. godine do danas. Ti originalni dokumenti, prema njenim riječima, ogledalo su epoha u kojima je Crna Gora prolazila kroz borbe za slobodu i državnost, obnavljala nezavisnost i težila uređenom i pravednom društvu.
Radulović, koji je i koautor predgovora za Katalog crnogorskih ustava 1905–2025, naglasio je da Zetski dom, pored značaja za kulturu i pozorišnu umjetnost, ima posebno mjesto u istoriji crnogorske ustavnosti i parlamentarizma.
Podsjetio je da je u tom zdanju 19. decembra 1905. godine, na Nikoljdan, održana Ustavotvorna skupština i proglašen prvi crnogorski Ustav. Njegovo donošenje prethodno je najavljeno Lučindanskom proklamacijom knjaza Nikole, objavljenom 31. oktobra iste godine. Oba dokumenta izložena su u originalu u holu Zetskog doma.
Ustav je, kako je naveo, imao 222 člana raspoređena u 15 djelova i označio je početak ustavne i parlamentarne vladavine. Uspostavio je Narodnu skupštinu kao zakonodavno tijelo, definisao podjelu vlasti i prava građana i uredio odnose između monarha i vlade.
"Tada se, po prvi put, u crnogorskoj tradicionalno patrijarhalnoj i hijerarhijskoj zajednici, uvodi ideja da vlast nije personalna, već institucionalna", istakao je Radulović, objašnjavajući da se vlast ograničava Ustavom, zakonima i odgovornošću pred narodnim predstavnicima.
Ocijenio je da je Crna Gora time, sa izvjesnim zakašnjenjem, ušla u krug evropskih zemalja sa savremenim ustavnim uređenjem za to vrijeme, iako je demokratizacija u praksi često nailazila na otpore.
Prva crnogorska Narodna skupština konstituisana je u Zetskom domu 31. oktobra 1906. godine. Radulović je podsjetio da je prvi predsjedavajući, kao najstariji poslanik, bio pop Simo Radulović, a prvi izabrani predsjednik vojvoda Šako Petrović. Saziv je imao 62 izabrana poslanika i 14 poslanika po položaju, odnosno ukupno 76 članova.
Skupštinska zasjedanja u tom zdanju održavana su do 1. decembra 1911. godine, kada su prenesena u novoizgrađeni Vladin dom, gdje su trajala do 4. januara 1916. godine.
"Ove činjenice nalažu da buduće generacije crnogorskih parlamentaraca, prilikom izrade novog loga crnogorske Skupštine, uvaže činjenicu gdje je održana prva Ustavotvorna skupština i gdje je započeo i više od pola decenije trajao parlamentarni život u Crnoj Gori", poručio je Radulović.
Govoreći o razvoju crnogorske ustavnosti, Radulović je podsjetio i na ranije akte sa elementima konstitucionalnosti: Stegu iz 1796. godine, Zakonik obšči crnogorski i brdski iz 1798, Opšti zemaljski zakonik iz 1855. i Opšti imovinski zakonik iz 1888. godine.
Od prvog Ustava iz 1905. do danas Crna Gora je, kako je naveo, prošla kroz pet državnopravnih oblika: od monarhije do republike, od unitarne države do članice socijalističke federacije, preko državne zajednice do obnovljene suverene države. Tokom tog razdoblja važilo je sedam ustavnih akata, uključujući sadašnji Ustav iz 2007. godine.
Zbog toga je katalog Državnog arhiva, prema njegovim riječima, istovremeno pregled ustavnopravnog trajanja Crne Gore i putokaz njenog daljeg državnog i društvenog razvoja. Posebnu odgovornost za očuvanje tog nasljeđa imaju arhivi, kao čuvari istorijskog pamćenja i svjedočanstava o državnom trajanju.
Pozivajući se na akademika Mijata Šukovića i njegovu misao da narod koji ne gaji stvaralački odnos prema tvorevinama svoje istorije ostaje bez pozitivnog dejstva tradicije, Radulović je naglasio obavezu čuvanja korijena i potvrđivanja identiteta.
"Obavezni smo graditi društvo koje njeguje kulturu i nauku da bi stvarali napredak i biti zajednica koja znanje spaja sa slobodom i odgovornošću da bi gradili bolju budućnost," kazao je Radulović.
Ukazao je i da bogata istorijskopravna baština zahtijeva odgovorniji odnos prema budućem ustavnopravnom razvoju Crne Gore, koja teži da postane dio zajednice evropskih naroda i država. Organizovanje izložbe i objavljivanje kataloga ocijenio je kao državno i društveno odgovoran čin.
Direktor Državnog arhiva i autor izložbe Danilo Mrvaljević poručio je da Ustav treba čuvati i svakodnevnim odlukama, međusobnim poštovanjem i doprinosom zajednici, naglašavajući da se time čuva i Crna Gora.
"Državnost Crne Gore je tačka spajanja – spona koja nas neraskidivo veže bez obzira na sve naše razlike," kazao je Mrvaljević, ističući da je to put zajedništva, razumijevanja i pomirenja.
Izložbu je posvetio Crnogorkama i Crnogorcima koji su položili živote za slobodu, nezavisnost, pravo, čast i dostojanstvo države, kao i svom rodnom Cetinju, gradu heroju i čuvaru crnogorske državnosti.