Protivljenje Sjedinjenih Američkih Država i Rusije dovelo je u pitanje mogućnost da države koje se danas sastaju u Ženevi postignu dogovor o dokumentu koji bi mogao otvoriti put ka uspostavljanju međunarodnih pravila o upotrebi autonomnog oružja, izjavila su tri diplomata.
Ukupno 128 država potpisnica Konvencije o određenim konvencionalnim oružjima (CCW), međunarodnog okvira pod okriljem Ujedinjenih nacija sa sjedištem u Ženevi, koji reguliše ili zabranjuje određene vrste oružja za koja se smatra da izazivaju pretjerane patnje ili djeluju neselektivno, sastaje se ove sedmice u tom švajcarskom gradu.
One bi trebalo da odluče može li biti postignut konsenzus o neobavezujućem tekstu koji bi mogao otvoriti put pregovorima o zabrani i regulisanju autonomnih oružanih sistema sa smrtonosnim dejstvom (LAWS).
Sve veća zabrinutost postoji zbog uloge poluautonomnog oružja koje može identifikovati i napadati ciljeve sa različitim stepenom autonomije u zonama sukoba poput Ukrajine, Sudana i Bliskog istoka.
Human Rights Watch i kampanja Stop Killer Robots upozorili su da sistemi naoružanja, od kojih neki koriste vještačku inteligenciju, mogu djelovati nepredvidivo, čime se povećava rizik od smrtonosnih grešaka.
Države su saglasne da se međunarodno humanitarno pravo primjenjuje na LAWS, ali konkretni obavezujući međunarodni standardi za takve sisteme gotovo da ne postoje.
Većina država učesnica sastanka podržala je nacrt teksta, ali su Sjedinjene Američke Države i Rusija u posljednjem trenutku predložile izmjene i brisanje pojedinih njegovih djelova, navela su dva diplomatska izvora.
Ruska misija u Ženevi nije komentarisala te prijedloge. Misija SAD-a nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
„Prostor za postizanje dogovora sve je manji“, rekao je jedan od diplomatskih izvora za Reuters.
Diplomatima bi moglo ponestati vremena, a ključne odredbe o kojima se razgovara već godinama mogle bi biti izbačene, što bi otvorilo mogućnost da dogovor uopšte ne bude postignut, rekao je drugi diplomatski izvor.