Nastojanje Evropske komisije da unaprijedi pregovarački proces Srbije o članstvu u Evropskoj uniji vjerovatno neće dobiti potrebnu podršku država članica, objavio je Politico, navodeći da postoji sve veći nesporazum među zemljama EU o tome kako kandidati treba da napreduju na putu evropskih integracija.
Evropska komisija bi u srijedu trebalo da zatraži od ambasadora država članica EU da odobre otvaranje novog pregovaračkog Klastera 3 za Srbiju, koji obuhvata reforme vezane za konkurentnost i inkluzivni rast. Međutim, nekoliko vlada je skeptično prema toj odluci, a Holandija je spremna da uloži veto, navodi Politico pozivajući se na pet diplomata i zvaničnika.
Ovo neslaganje odražava širu raspravu unutar EU o politici proširenja. Dok Evropska komisija sve više posmatra proširenje kao geopolitički mehanizam kojim se zemlje kandidati podstiču na približavanje Uniji i udaljavanje od drugih uticaja, pojedine članice smatraju da kandidati ne bi trebalo da budu nagrađeni prije dovoljnog napretka u oblastima demokratije i reforme pravosuđa.
Otvaranje Klastera 3 značilo bi početak usklađivanja srpskih propisa sa pravilima jedinstvenog tržišta EU, uključujući prekogranične usluge, priznavanje profesionalnih kvalifikacija i olakšavanje poslovanja.
Ministar za evropske integracije Srbije Nemanja Starović kazao je da otvaranje Klastera 3 „odavno kasni“ i ocijenio da bi novo odlaganje odluke bilo propuštena prilika za podsticanje reformi.
Evropska komisija, prema navodima Politica, već duže vrijeme preporučuje otvaranje ovog klastera, ali je za odluku potrebna jednoglasna saglasnost svih 27 država članica EU. Proces je usporen zbog zabrinutosti pojedinih zemalja u vezi sa stanjem ljudskih prava i vladavine prava u Srbiji.
Holandija će se, prema riječima diplomata, i dalje protiviti napretku Srbije u procesu proširenja dok se ne promijeni njen trenutni pravac, dok su još neke članice ocijenile da inicijativa vjerovatno neće uskoro biti usvojena.
Jedan od razloga za protivljenje, kako se navodi, jeste i blizak odnos Srbije sa Rusijom, jer bi unapređenje pregovaračkog procesa u ovom trenutku, prema ocjeni pojedinih diplomata, poslalo pogrešnu poruku, posebno imajući u vidu da Ukrajina i Moldavija još nijesu otvorile sve pregovaračke klastere.
U dokumentu Evropske komisije koji je dostavljen ambasadorima, a u koji je Politico imao uvid, navodi se da je Srbija „nedavno sprovela značajne obaveze“ i da je uklonila nazadovanje nastalo nakon usvajanja spornih zakona u januaru.
Ipak, u ranijem povjerljivom izvještaju Evropske komisije o Srbiji ukazano je na ozbiljne probleme u oblasti ljudskih prava, uz ocjenu da je pojačan pritisak na organizacije civilnog društva i novinare, kao i kampanje protiv pojedinaca i organizacija koje se zalažu za vladavinu prava i borbu protiv korupcije.
U istom izvještaju navedeno je da nije bilo napretka u više slučajeva korupcije velikih razmjera, uključujući istragu o urušavanju nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, u kojoj je poginulo 16 osoba i nakon koje su uslijedili protesti širom Srbije.
Ukoliko ne bude donijeta odluka o otvaranju Klastera 3, Evropska komisija će, prema riječima zvaničnika, razmatrati druge načine da podrži Beograd zbog sprovedenih zakonskih promjena. Međutim, malo je vjerovatno da će takve opcije biti predstavljene prije izbora koji se očekuju narednih mjeseci.