Globalna inflacija cijena hrane mogla bi ubrzati u narednim mjesecima i zadržati se tokom 2027. godine, jer poremećaji u pomorskom saobraćaju izazvani ratovima i suše povezane s vremenskim fenomenom El Ninjo smanjuju ponudu žitarica, dodatno opterećujući potrošače, posebno u zemljama s niskim i srednjim prihodima, objavio je Reuters.
U Indoneziji su cijene pirinča dostigle rekordne nivoe zbog prognoza o kašnjenju kišne sezone, dok je cijena hljeba u Egiptu porasla za četvrtinu, a šećer je u Indiji dostigao najvišu cijenu do sada. Slabiji monsun nego prethodnih godina smanjio je poljoprivrednu proizvodnju u Indiji.
„Sve ovo stvara značajan pritisak na sistem“, kazao je Maksimo Torero, glavni ekonomista Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
„Veći uticaj osjetićemo krajem ove godine, početkom naredne, a potencijalno i tokom cijele 2027.“, rekao je on.
Najsiromašniji potrošači najviše su pogođeni rastom cijena u zemljama Bliskog istoka, Sjeverne Afrike i Azije, gdje hrana zauzima veći udio u kućnim budžetima.
Prema podacima Svjetske banke, cijene hrane u trećem kvartalu rasle su brže od ukupne inflacije u 22 od 150 analiziranih zemalja, u odnosu na 14 odsto zemalja u prethodnom kvartalu.
Indeks cijena hrane FAO-a, koji prati mjesečne promjene cijena korpe međunarodno trgovinskih prehrambenih proizvoda, u septembru je iznosio prosječno 136 poena, što je najviši nivo od novembra 2022. godine.
Rast cijena povećava rizik od društvenih nemira, a mogao bi podstaći i ključne izvoznike da uvedu zabrane izvoza, čime bi se nestašice dodatno produbile.
Više istovremenih poremećaja u snabdijevanju
Napadi na žitnu infrastrukturu u Crnom moru ometaju isporuke pšenice, zbog čega veliki uvoznici, poput Egipta i Indonezije, traže alternativne izvore snabdijevanja. Istovremeno, bezbjednosni rizici u Crvenom moru primoravaju brodove da koriste duže i skuplje rute oko Afrike.
Rat Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana podigao je cijene goriva i poremetio izvoz đubriva kroz Hormuški moreuz, povećavajući troškove poljoprivredne proizvodnje. Sušni vremenski uslovi povezani s fenomenom El Ninjo istovremeno smanjuju prinose u Indiji i jugoistočnoj Aziji.
Cijene pšenice porasle su više od 30 odsto tokom 2026. godine, dok su cijene pirinča u ključnim azijskim izvoznim zemljama povećane između 10 i 13 odsto, uprkos velikim zalihama. Cijene đubriva jesu pale u odnosu na vrhunac zabilježen ranije tokom rata s Iranom, ali su i dalje visoke.
„Rast inflacije, posebno inflacije cijena hrane, stvarnost je s kojom se suočavamo“, kazao je Maniš Tivari, predsjednik i generalni direktor kompanije Nestlé India, ukazujući na izazovno poslovno okruženje, dijelom uzrokovano višim cijenama sirovina.
U Egiptu je cijena nesubvencionisanog hljeba porasla sa četiri egipatske funte u julu na oko pet funti za veći hljeb. U Ujedinjenim Arapskim Emiratima cijena jestivog ulja povećana je za oko 40 odsto.
Cijene biljnih ulja u Indoneziji porasle su sedam odsto od početka godine, iako je ta zemlja najveći svjetski proizvođač palminog ulja. U Indiji su cijene šećera, luka i mahunarki u septembru bile više od 10 odsto nego mjesec ranije, zbog manjka proizvodnje.
Za pekara Sejeda Abdel Hamida Mohameda, koji radi u centru Kaira, problem nije samo cijena brašna.
„Ako angažujete kvalifikovanog radnika, to vas mnogo košta“, rekao je on. „Poskupjeli su struja, voda, kvasac i materijali koje koristimo za proizvodnju hljeba za potrošače.“
Kupac pekare Tarek Azab kazao je da cijene posljednjih godina neprestano rastu, „ne jednom, dva ili tri puta“.
Troškovi pomorskog prevoza na pojedinim važnim međunarodnim rutama, poput one između Crnog mora i jugoistočne Azije, porasli su oko 50 odsto zbog rasta cijena nafte i dodatnih troškova povezanih s ratnim rizicima.
Zalihe više ne predstavljaju dovoljnu zaštitu
Iako cijene hrane rastu od kraja 2025. godine, smanjenje lokalnih zaliha i prenošenje viših cijena sirovina na potrošače mogli bi dodatno ubrzati inflaciju.
Veliki uvoznici na Bliskom istoku i u Africi, koji su nakon dobrih domaćih žetvi privremeno smanjili kupovinu na međunarodnim tržištima, sada moraju ponovo da nabavljaju hranu iz inostranstva. To bi moglo izazvati novi talas potražnje.
„Za nekoliko mjeseci moglo bi doći do značajnog novog talasa potražnje, kada se uvoznici vrate na tržište“, rekao je Aleksander Karavajtsev, viši ekonomista Međunarodnog savjeta za žitarice sa sjedištem u Londonu.
Maksimo Torero iz FAO-a upozorio je da se zaštita koju su pružale rekordne globalne zalihe žitarica postepeno smanjuje.
„Zalihe i dobre žetve iz prethodnih sezona predstavljale su zaštitni jastuk, ali su ti amortizeri sada pod sve većim pritiskom. To znači da bi rast cijena poljoprivrednih sirovina mogao postati izraženiji“, rekao je on.
Prerađivači hrane, koji sirovine obično nabavljaju putem ugovora na tri do šest mjeseci, sada obnavljaju ugovore po višim cijenama. Slabljenje lokalnih valuta dodatno povećava troškove uvoza.
„Troškovi transporta su takođe porasli, a kada se preračunaju u rupije, uticaj je još izraženiji zbog slabljenja indonežanske valute“, rekao je Franciskus Velirang, direktor kompanije PT Indofood, najveće prehrambene kompanije u Indoneziji.
Trgovci navode da se prerađivači hrane, osim s višim cijenama, suočavaju i s poteškoćama u obezbjeđivanju dovoljnih količina sirovina.
Nekoliko mlinova za pšenicu u Indoneziji radi ispod kapaciteta jer je rat Rusije i Ukrajine smanjio broj pristiglih pošiljki, kazao je neimenovani visoki rukovodilac jedne kompanije za mljevenje brašna u Džakarti.
Prema podacima kompanije Kpler, isporuke pšenice u Indoneziju u septembru pale su za 41 odsto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, na 491.000 metričkih tona.
Zalihe soje i kukuruza za sada su dovoljne, dok će buduća ponuda zavisiti od proizvodnje u Sjedinjenim Američkim Državama i Južnoj Americi. Više cijene nafte podstiču cijene ovih kultura zbog njihove sve veće upotrebe u proizvodnji biogoriva.
Očekuju se povoljni rezultati žetve pšenice na južnoj hemisferi, ali bi slabiji prinosi u izvoznicama poput Australije i Argentine mogli dodatno podstaći rast cijena, upozorio je Karavajtsev.
„Postoji značajan rizik da cijene nastave da rastu“, rekao je on.