Hibridne prijetnje i dezinformacione kampanje predstavljaju sve veći izazov za bezbjednost država, povjerenje građana u institucije i očuvanje demokratskih procesa, zbog čega su jačanje društvene otpornosti, međunarodna saradnja i pravovremeno informisanje javnosti od ključnog značaja. O ovim temama bilo je riječi na panelu „Ispod praga: Hibridni pritisci pred očima javnosti“, na kojem su učesnici 2BS Foruma ukazali na potrebu za koordinisanim odgovorom na strane operacije uticaja, uz očuvanje slobode govora i nezavisnosti medija.
Kako je saopšteno iz Atlantskog saveza Crne Gore, prorektor Univerziteta odbrane i bezbjednosti „Dr. Franjo Tuđman“ Gordan Akrap kazao je da su u posljednjih nekoliko godina pojmovi poput hibridnih prijetnji i FIMI aktivnosti ušli duboko u javni prostor i izašli iz domena akademske zajednice.
„Pristup ovim fenomenima je ključan. Nijedna država niti narod ne mogu sami izaći kao pobjednici u budućim ratovima. Niko nema toliko unutrašnjih, tehnoloških i kognitivnih kapaciteta da može samostalno obuhvatiti čitav spektar odbrambenih aktivnosti. Nijedna vlada ne može sprovoditi efikasne odbrambene aktivnosti ako postoji dubok jaz između građana i vlasti“, rekao je Akrap.
Sljedeći preduslov je, ocijenio je profesor, nacionalni konsenzus među akterima u društvu, okupljenim oko zajedničkog centra, uz jasno definisanje stvarnih strateških ciljeva koje treba ostvariti u korist stanovništva.
„Često se danas na panelu čulo da je cilj Crne Gore ulazak u EU, pa ću vas podsjetiti na jedan razgovor. Godine 1989. sjedio sam sa Franjom Tuđmanom, tadašnjim predsjednikom HDZ-a. Bili smo mladi i razgovarali o ulasku Hrvatske u NATO. Rekli smo da je cilj članstvo u Alijansi, a Tuđman je odgovorio da griješimo i rekao da je NATO sredstvo za postizanje strateškog cilja, a to su napredak društva, ljudska prava i sloboda. Isto tako, ulazak u Evropsku uniju jeste cilj, ali i sredstvo za ostvarivanje tih širih vrijednosti“, rekao je Akrap.
Akrap je postavio i pitanje u kojoj bi evropskoj zemlji bilo moguće uspostaviti sistem psihološke odbrane, postići širok politički konsenzus i izbjeći produbljivanje društvenih podjela, a da dio političkih krugova ne optuži vlast da pokušava da kontroliše građane.
„To je moguće u svega nekoliko nordijskih država, gdje postoji izuzetno visok nivo povjerenja i međusobnog razumijevanja između društva i državne uprave“, rekao je Akrap.
Govoreći o porukama za Crnu Goru, Akrap je istakao da podjele, jezik nasilja i duboki društveni nesporazumi predstavljaju ozbiljan izazov. Kao drugi važan element izdvojio je saradnju i komunikaciju, koje su osnovni principi svakog političkog djelovanja.
Viši analitičar Švedske agencije za psihološku odbranu Alen Musaefendić rekao je da različite države imaju različite preduslove za borbu protiv hibridnih prijetnji i stranog manipulisanja informacijama.
Švedska, kako je naveo, ima snažnu institucionalnu podršku, finansijske resurse i kapacitete koje mnoge druge zemlje nemaju, ali se i ona suočava sa sličnim izazovima.
Posebno je naglasio da je u zemlji poput Švedske, u kojoj se sloboda govora smatra jednom od temeljnih vrijednosti, neophodno pažljivo postaviti granice djelovanja institucija kako se njihova uloga ne bi pretvorila u kontrolu javnog diskursa.
„Moramo biti veoma oprezni kako bismo izbjegli da nas doživljavaju kao Ministarstvo istine“, poručio je Musaefendić.
Objasnio je da se pristup borbi protiv dezinformacija promijenio i da fokus više nije isključivo na sadržaju poruka koje određeni akteri objavljuju na društvenim mrežama, već na njihovom manipulativnom ponašanju.
To podrazumijeva prepoznavanje koordinisanih aktivnosti na različitim platformama i kampanja velikih razmjera, kod kojih se tehničkim i forenzičkim metodama može utvrditi da li određeni državni ili nedržavni akter pokušava da ugrozi demokratske procese.
Kao drugi važan princip izdvojio je usmjerenost na prijetnje koje dolaze iz inostranstva, uz jasno razdvajanje stranog uticaja od domaće političke debate.
Govoreći o saradnji sa medijima, naveo je da Švedska ima razvijenu tradiciju javnog servisa i profesionalnog novinarstva, zbog čega Agencija ne preuzima ulogu medija u procjeni istinitosti informacija. Međutim, institucija je zakonski obavezna da pruži pomoć medijima kada je oni zatraže.
Kao dodatni vid podrške naveo je finansiranje programa obuke za novinare, koji se sprovode preko nezavisnih obrazovnih institucija i usmjereni su na prepoznavanje i dokumentovanje zlonamjernog stranog uticaja.
Glavni i odgovorni urednik UNITED24 Media Eugene Slavnyi istakao je da su ruske dezinformacione kampanje u Ukrajini počele mnogo prije početka invazije 2022. godine. Naveo je da su se još od 2009. godine koristile za produbljivanje podjela u društvu, posebno između stanovništva koje govori ruski i ukrajinski jezik, kao i za razdvajanje različitih regiona zemlje.
Govoreći iz iskustva ratnog reportera, kazao je da je iz prve ruke svjedočio dešavanjima na liniji fronta, ali da se stvarnost rata često nije dovoljno osjećala u drugim djelovima zemlje, uključujući Kijev.
Prema njegovim riječima, ruske operacije uticaja uspjele su da iskoriste postojeće društvene podjele, dok ukrajinski mediji u tom periodu nijesu uvijek uspijevali da dopru do međunarodne javnosti i evropskih političkih aktera na odgovarajući način.
Slavnyi je naglasio da je nakon početka ruske invazije 2022. godine bilo ključno iskoristiti trenutak za uspostavljanje snažnije komunikacione platforme koja bi međunarodnoj javnosti pružala informacije o Ukrajini.
Kao primjer naveo je UNITED24 Media, međunarodnu medijsku platformu koja se finansira kroz podršku ukrajinske države, donatora i partnera. Takav model, kako je objasnio, omogućava stabilnost u radu, ali i određeni stepen nezavisnosti u izboru tema i načinu izvještavanja.
Istakao je da platforma ostvaruje značajan međunarodni doseg, sa oko 75 miliona jedinstvenih korisnika, među kojima su i milioni Ukrajinaca koji žive van svoje zemlje zbog rata.
Govoreći o izazovima savremenog medijskog prostora, Slavnyi je ukazao na to da mediji moraju imati jasno definisanu misiju i razvijati komunikacione modele koji prevazilaze tradicionalne načine izvještavanja kako bi informacije o Ukrajini doprle do što šire međunarodne publike.
Na panelu „Izbori, integritet informacija i društvena otpornost: borba prije izbornog dana“, kojim je zatvoren ovogodišnji 2BS Forum, sagovornici su ukazali na značaj kontinuiranog djelovanja i izgradnje povjerenja u demokratske procese mnogo prije početka izbornih kampanja.
Strateška analitičarka u Haškom centru za strateške studije (HCSS), Laura Jasper, istakla je da se informacioni uticaji i narušavanje povjerenja u društvu ne pojavljuju isključivo tokom izbornih kampanja, već predstavljaju dugotrajan proces koji se intenzivira uoči izbora.
Ukazala je na to da se narativi i mehanizmi za širenje dezinformacija često uspostavljaju godinama unaprijed, dok se njihovo djelovanje može prilagođavati različitim nacionalnim kontekstima.
Glavni savjetnik za izbore, upravljanje konfliktima i rizicima u organizaciji International IDEA, Sead Alihodžić, naglasio je da izborni proces za izborne administracije počinje mnogo prije zvaničnog početka političkih kampanja. Do tog trenutka, planiranje, pripreme i aktivnosti na izgradnji povjerenja već bi trebalo da budu uveliko u toku.
Direktor za demokratiju u Savjetu Evrope, Matjaž Gruden, govorio je o društvenoj otpornosti kao temelju dugoročne zaštite demokratije. Naglasio je da bezbjednost demokratije ne podrazumijeva samo zaštitu od spoljnih prijetnji i zlonamjernih uticaja već i jačanje samih demokratskih institucija i društva.
Kao ključne preduslove izdvojio je dostupnost pouzdanih informacija i nezavisnih medija, očuvanje prostora za građansko učešće, kvalitetno građansko obrazovanje, razvoj kritičkog mišljenja i povjerenja u znanje. Posebno je istakao potrebu da se glas mladih čuje i da se oni aktivno uključe u donošenje odluka, upozoravajući da zanemarivanje njihovih problema, frustracija i očekivanja može dovesti do izražavanja nezadovoljstva na druge načine.