„O ovome često govorim… Troškovi života su drastično porasli i značajno su obezvrijedili porast prihoda građana. Kratkoročni efekti administrativnih mjera povećanja neto zarade, kroz smanjenje doprinosa, koje nisu bile bazirane na sveobuhvatnim, detaljnim i dugoročno održivim analizama, pokazuju već sada evidentne nedostatke“, kazao je Mugoša.
Građani Crne Gore na kraju maja 2026. godine dugovali su bankama istorijski maksimum od 2,55 milijardi eura, 390 miliona eura više nego prošle godine, a gotovo milijardu eura više nego prije par godina.
Mugoša je istakao da se crnogorski građani sve više oslanjaju na banke kako bi pokrili svakodnevne troškove, pri čemu su krediti građana premašili njihove depozite.
„Odnos kredita i depozita građana dostigao je 103,3 odsto. Na svakih 100 eura položenih na bankarske račune dolazi 103,3 eura duga prema bankama“, naveo je Mugoša.
Krediti stanovništva za godinu su porasli 18,6 odsto, dok su depoziti uvećani 13,4 odsto. Za tri godine krediti su porasli 59,1 odsto, a depoziti 46,9 odsto. Obje kategorije rastu, ali zaduženost raste znatno brže.
Iako prosječna plata raste i prešla je hiljadu eura, Mugoša je ukazao da i ovaj statistički podatak „krije“ činjenicu da više od dvije trećine građana prima ispod 1.000 eura, kao i da se prosječna plata računa samo u preduzećima u kojima je zaposleno više od 10 ljudi.
„Zaduženost je za dvije godine porasla za gotovo milijardu eura. Ono što posebno zabrinjava jeste struktura zaduženosti građana, jer oko 50 odsto čine nenamjenski gotovinski krediti, odnosno krediti građana za zadovoljenje tekućih svakodnevnih potreba. Tokom 2025. godine čak 60,2 odsto novih kredita fizičkim licima bili su gotovinski krediti, dok se 22 odsto odnosilo na stambene kredite“, kazao je Mugoša.
Mugoša je podsjetio da je upozoravao da će mjere fiskalne politike, svedene na smanjenje doprinosa, definisanje dvije minimalne zarade, a sa druge strane povećanje gotovo svih poreskih stopa osim opšte stope PDV-a, uvođenje novih akciza i slično, dovesti do ovakve situacije.
„Glasao sam za određene segmente fiskalnih mjera i stojim iza toga, ali sam ukazivao na negativne posljedice drugih segmenata i po sistem zdravstva, sistem PIO, kupovnu moć građana. Priča kako je bilo ranije, a moralo je mnogo bolje, ne može biti kontraargument na sve ono na što smo, kao ljudi koji imaju i stručnog znanja, dobronamjerno ukazivali i upozoravali“, poručio je Mugoša.
On je ocijenio da je, nažalost, izostao fokus na onome što je ključna boljka našeg sistema, a to su produktivnost i konkurentnost.
„Umjesto da smo se bavili uzrokom, odnosno strukturnom ranjivošću naše ekonomije, populizam je po ko zna koji put prevagnuo“, istakao je Mugoša.
„I završavam sa onom krilaticom koju često potenciram – naša ekonomija raste, ali se ne razvija. Zato, koliko god se radujem našem članstvu, za nadam se dvije godine, u EU, toliko me zabrinjava činjenica da se malo bavimo suštinom unutrašnjih izazova koje imamo“, zaključio je Mugoša.