Nakon 20 mjeseci previranja u transatlantskim odnosima, zvaničnici Evropske unije strahuju da američki predsjednik Donald Tramp toliko ne podnosi ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da zbog toga neće insistirati na pravednom mirovnom sporazumu.
Evropski zvaničnici i diplomate smatraju da se sve neprijateljskiji odnos Vašingtona prema Ukrajini djelimično može objasniti ličnim sklonostima američkog predsjednika.
„Tramp ne voli Zelenskog. Jednostavno ga ne voli“, rekao je jedan evropski zvaničnik, ocjenjujući da zbog toga postaje teže obezbijediti američku pomoć u postizanju mira.
Bivši britanski ministar u vladi Dejvid Lidington smatra da je riječ o ličnom odnosu. On je Trampov pristup povezao s njegovim ličnim sklonostima prema diktatorima i autokratama, kao i željom da američkim kompanijama otvori poslovne mogućnosti.
Diplomate EU upozoravaju da je Trampov neprijateljski odnos prema Zelenskom problematičan, jer u Evropi postoji jasan konsenzus da ruski predsjednik Vladimir Putin ne želi mir i da će ga na to morati primorati.
Tramp je, u međuvremenu, izjavio da Rusija, kada je riječ o Ukrajini, „iskreno, nije bila loša“, kao i da „nije uradila toliko toga“. Evropski zvaničnici te izjave vide kao dodatnu potvrdu utiska da Vašington u ratu staje na stranu Moskve.
Zelenski je za italijanski list Corriere della Sera poručio da bi, ako Tramp ne može da obuzda Putina, trebalo da odobri isporuku presretačkih raketa koje Ukrajina već dugo traži kako bi zaštitila energetsku infrastrukturu.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je Tramp frustriran, kako je naveo, lažnim optužbama da namjerno nanosi štetu Ukrajini. Rubio je insistirao da Ukrajini ništa nije uskraćeno namjerno.
Zelenski se juče sastao s američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom u Norveškoj, dok se očekivalo da se razgovorima na daljinu pridruži i Džared Kušner.
Norveški premijer Jonas Gar Stere saopštio je da će se razgovorima u Oslu pridružiti i finski predsjednik Aleksandar Stub, s ciljem da se diplomatski napori usmjere konstruktivnijim putem.
Rubio je tokom posjete Indiji kazao da i druge države žele da nabave sisteme Patriot, ističući da je riječ o jednom od najtraženijih proizvoda u oblasti odbrane.
Evropski lideri su tokom ranijih kriza u odnosima Vašingtona i Kijeva nastojali da utiču na Trampa diplomatskim pritiskom i uvjeravanjem. Međutim, sada je situacija drugačija, jer je Zelenski direktno optužio SAD da ograničavaju ukrajinski pristup satelitskim uslugama.
U evropskim prijestonicama sve je izraženije uvjerenje da Evropa više ne može da prihvati situaciju u kojoj samo Amerikanci razgovaraju s Putinom. Zbog toga se razmatraju direktniji diplomatski kanali s Moskvom, nezavisno od američkih napora.
Prema tim razmatranjima, Rusija navodno predlaže samit na kojem bi učestvovali Putin, Tramp i kineski predsjednik Si Đinping, što bi moglo ostaviti Ukrajinu i njene najvažnije saveznike izvan razgovora o budućnosti zemlje.
Evropski pristup i dalje se zasniva na podršci Ukrajini i sankcijama Rusiji, dok evropske države nastoje da smanje zavisnost od SAD u ključnim bezbjednosnim kapacitetima. Jedan od primjera je partnerstvo kompanija Nokia i Iceye na razvoju satelitskih komunikacionih mreža za vojne i civilne potrebe, čije se prvo lansiranje očekuje tek 2028. godine.
Evropske diplomate istovremeno upozoravaju da je američka podrška i dalje ključna za Ukrajinu, zbog čega evropske zemlje nastoje da sačuvaju saradnju s Vašingtonom, uprkos sve većoj zabrinutosti zbog Trampovog odnosa prema Putinu.