Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović ocijenio je da sudije i tužioci moraju biti adekvatno plaćeni za odgovornost i složenost posla koji obavljaju, ali da istovremeno treba otvoriti pitanje društvene pravičnosti predloženog modela zarada, prema kojem bi primanja nosilaca najviših pravosudnih funkcija mogla doseći i pet prosječnih neto zarada u Crnoj Gori.
Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o zaradama i drugim pravima u vezi sa vršenjem pravosudne i ustavnosudske funkcije i dostavila ga Predsjedniku Crne Gore na odlučivanje.
Odluka o ovom zakonu biće donijeta u okviru ustavnih nadležnosti Predsjednika, uz pažljivo sagledavanje svih njegovih aspekata.
„Sudije i tužioci treba da budu adekvatno plaćeni za odgovornost, složenost i značaj poslova koje obavljaju. Snažno, nezavisno i profesionalno pravosuđe jedan je od temelja pravne države i važan preduslov evropskog puta Crne Gore“, rekao je Milatović.
Prema riječima Milatovića, međutim, legitimno je postaviti pitanje da li se taj cilj ovim zakonom ostvaruje na društveno pravičan način.
„Ovim zakonom koeficijenti za nosioce pravosudnih funkcija izdvajaju se iz sistema koji važi za ostale javne funkcionere i povećavaju za 30 odsto. Time nosioci pravosudnih funkcija dobijaju koeficijente značajno veće i od onih koji pripadaju predsjedniku države, Skupštine i Vlade“, naveo je on.
Milatović ističe da se istovremeno obračunska vrijednost koeficijenta više ne vezuje za vrijednost koja važi za ostale zaposlene u javnom sektoru, već se, kako navodi, povećava i vezuje za prosječnu neto zaradu u Crnoj Gori.
„Zakonom je, pored toga, predviđen i niz dodatnih uvećanja zarade: specijalni dodatak koji može iznositi do 80 odsto osnovne zarade, dodatak zbog nepopunjenosti institucije ili povećanog obima posla od 10 do 50 odsto, kao i dodatak za izuzetne rezultate rada do 30 odsto zarade. Na ovaj način omogućavaju se zarade nosilaca najviših pravosudnih funkcija koje mogu biti čak pet puta veće od prosječne neto zarade u Crnoj Gori“, poručio je Milatović.
Predsjednik naglašava da nije riječ samo o povećanju zarada, već da se ovim zakonom uspostavlja poseban model obračuna zarada za jednu kategoriju javnih funkcionera.
„Istovremeno, za ostale zaposlene u javnom sektoru obračunska vrijednost koeficijenta ostaje 90 eura, dok sindikati već mjesecima s razlogom traže njeno povećanje. Upravo zato ovo više nije samo pitanje položaja pravosuđa. Ovo je pitanje principa po kojima država vrednuje rad, odgovornost i životni standard različitih kategorija zaposlenih i građana“, istakao je Milatović.
Milatović poručuje da se zarade medicinskih sestara, učiteljica i policajaca, iako obavljaju izuzetno odgovorne i zahtjevne poslove, kreću na nivou prosječne zarade ili čak i ispod nje.
Primjenom predloženog modela, zarade sudija i tužilaca bile bi, prema njegovim tvrdnjama, u prosjeku četiri do pet puta veće od zarada brojnih drugih profesija od kojih takođe zavise stabilnost, funkcionisanje i razvoj jednog društva.
Predsjednik poručuje da pitanje nije ko zaslužuje veću zaradu, već po kojim kriterijumima država određuje čiji rad, odgovornost i životni standard imaju prioritet.
„Ako država procjenjuje da su primanja određene kategorije zaposlenih nedovoljna u odnosu na odgovornost i složenost posla koji obavljaju, građani imaju pravo da znaju kako se isti princip primjenjuje na druge djelove javnog sektora“, dodao je on.
Posebno je važno otvoriti pitanje raspodjele povećanja unutar samog pravosuđa.
„Ako je cilj unapređenje materijalnog položaja sudija i tužilaca koji imaju najveće opterećenje i najniže zarade – posebno sudija u osnovnim sudovima i sudovima za prekršaje, odnosno osnovnih državnih tužilaca – onda je legitimno pitati zašto se nije razmatrao model kojim bi se povećanje snažnije usmjerilo upravo prema tim kategorijama“, ocijenio je Milatović.
Umjesto toga, kako navodi Milatović, predloženo rješenje omogućava da najveći nominalni rast ostvare upravo oni koji su i do sada imali najviše zarade u pravosuđu.
„Građaninu koji godinama čeka sudsku odluku nije dovoljno reći da je pravosuđe bolje plaćeno. On ima pravo da očekuje da pravosuđe bude i brže, efikasnije i odgovornije. Crnoj Gori je potrebna održiva i predvidiva politika zarada u javnom sektoru, zasnovana na jasnim i unaprijed poznatim kriterijumima: odgovornosti, složenosti posla, opterećenju, rezultatima rada i potrebama društva“, dodao je.
Predsjednik poručuje da rasprava o ovom zakonu ne treba da se svodi na pitanje da li pravosuđu treba povećati zarade, već na to kakav sistem država gradi i da li isti principi pravičnosti važe za sve zaposlene u javnom sektoru.
„Kada država odlučuje o rastu zarada, mora imati odgovor i za sudiju i tužioca, ali i za medicinsku sestru, učiteljicu i policajca. Pravična država nije ona u kojoj niko nema visoku zaradu. Pravična država je ona koja može jasno da objasni zašto nekome daje više, po kojim kriterijumima to čini i šta građani za to dobijaju“, zaključio je Milatović, a navodi u saopštenju iz njegovog Kabineta.