Crna Gora se danas nalazi pred samim ulaskom u Evropsku uniju, pred ostvarenjem cilja koji je davno proklamovan i za koji se, gotovo u kontinuitetu, zalaže 80 odsto naših građana, kazao je u intervjuu za Pobjedu predsjednik Skupštine Crne Gore i lider NSD-a Andrija Mandić.
Predsjednik Skupštine, međutim, nije komentarisao oštre reakcije na izjavljivanje saučešća porodici Ratka Mladića, osuđenog za genocid.
Upitan gdje se Crna Gora nalazi šest godina nakon promjene vlasti 30. avgusta 2020. godine, Mandić kaže - pred samim ulaskom u Evropsku uniju, pred ostvarenjem cilja koji je davno proklamovan i za koji se, gotovo u kontinuitetu, zalaže 80 odsto naših građana.
- Naravno, povoljna pozicija u kojoj se sada nalazimo nije se magično stvorila, niti je došla sama od sebe, kako bi to neki nedobronamjerni dušebrižnici danas rekli, već je rezultat predanog rada aktuelne parlamentarne većine i Vlade Crne Gore. Usudio bih se da kažem da je ključni zamajac za ostvarivanje političkog dijaloga o EU između vlasti i opozicije bila upravo naša politika pomirenja.
Za razliku od vremena bivšeg režima, Crna Gora danas s punim pravom može da govori o svojim uspjesima. Izbjegavam formulacije poput „lider u regionu“ ili „prva zemlja regiona“ – takvu retoriku prepuštam političarima nekog drugog formata.
Za mene, kao predsjednika Skupštine Crne Gore, važno je da građani naše države istinski bolje žive. Važno je da smo zajedno uvećali plate i penzije, da je stopa nezaposlenosti na istorijskom minimumu. Vrlo konkretno, našim građanima je veoma važno da od 2021. godine nijesmo povećali cijenu električne energije, zahvaljujući izuzetno odgovornoj i domaćinskoj politici EPCG, na čijem je čelu naš Milutin Đukanović. To su naši neosporni rezultati - pohvalio se Mandić.
Ali dobro znam da se napredak jednog društva ne mjeri samo njegovim materijalnim boljitkom, dodao je.
- U društvima poput našeg izuzetno je važna zdrava duhovna komponenta, sa svim njenim simboličkim nijansama i značenjima. Materijalni napredak mora da ima i svoj dublji smisao - naveo je Mandić.
Dodaje da su "upravo zato afirmisali i sprovode politiku pomirenja Crne Gore".
- Želimo da se realističnom, pametnom i trezvenom politikom liječe rane koje su ovom narodu nanošene gotovo čitav jedan vijek, da se iskopani rovovi zatrpavaju i da se kroz realni dijalog i dogovor naše društvo unapređuje i zaista postaje bolje. Veliki je zadatak pred nama, ali smatram da dobri ljudi na kraju uvijek uspiju u svom naumu - istakao je.
Mandić je u intervjuu naveo i da smatra da istorijske rezultate postižu "upravo zbog toga što se prema opoziciji ne ponašaju onako kako se nekada bivši režim ponašao prema njima".
- Dugoročno, samo kroz pomirenje i bratski dogovor biće moguće donositi buduće odluke od posebne važnosti za Crnu Goru i smatram da je to ljekovito za nas kao društvo - navodi Mandić, koji na pitanje Pobjede "da li bi ponašanje opozicije, prvenstveno DPS-a i ES-a, opisao kao konstruktivno", odgovara:
- Prije svega, za razliku od perioda kada su bili na vlasti, ove opozicione partije danas nijesu monolitne. Građani sve jasnije primjećuju da i u tim partijama, odnosno savezima, postoje različita mišljenja i smatram da je to dobro.
To govori o unutarpartijskoj demokratiji, gdje ljudi slobodno saopštavaju vlastite stavove, a niko ne ruši zajedničku organizaciju niti progoni različit stav, kao što se nekada činilo kod komunista.
Čak je za veliku pohvalu kada razlike postanu toliko velike da rastanci u poslaničkom klubu više nijesu praćeni standardnim vokabularom o otpadnicima i izdajnicima, ili čak najavama nekog novog Golog otoka, već korektnim i neuvredljivim poštovanjem razlika.
To je ono što je mene posebno iznenadilo i ta unutarpartijska demokratija pokazala je da može da se uspostavi čak i kod tako totalitarnih organizacija. Dakle, u svakom segmentu društva, pa tako i u političkim organizacijama, imate ljude koji su prirodno konstruktivni i važno je da njihov broj svakog dana raste.
Posao opozicije je da kritikuje vlast i to je potpuno prirodno. Kao dugogodišnji opozicionar, ja to veoma dobro znam. Ali mi je drago što smo ipak uspjeli da pronađemo minimum zajedništva oko onog pitanja koje podržava 80 odsto građana - rekao je.
Mandić je najavio da će Nova srpska demokratija u septembru imati razgovore sa kolegama, prevashodno iz parlamentarne većine, ali i sa svima koji bi željeli da budu dio deklaracije o pomirenju i zajedništvu u evropskoj Crnoj Gori.
Upitan šta podrazumijeva „Novi srpski odgovor za novo vrijeme“, predstavljen u Beranama, i po čemu se razlikuje od dosadašnjeg programa i djelovanja Nove srpske demokratije, Mandić kaže:
- Današnje vođenje politike ne može biti isto kao prije sto ili prije dvadeset godina. Nove generacije koje stasavaju u Crnoj Gori idejama i životnim potrebama razlikuju se od prethodnih.
Našim precima veliki ideal bio je da se oslobode okupacije i prehrane porodicu. Današnja mlada generacija od života traži mnogo više. Oni žele da žive u slobodnom društvu, da imaju siguran i dobro plaćen posao, njihove želje da upoznaju druge narode i države veoma su naglašene, a na mnogo višem nivou su i potrebe za kulturnim i sportskim sadržajima koji treba da ispunjavaju njihove živote.
A šta je naša borba i naš novi odgovor? Da im omogućimo da sve to mogu da ostvare u Crnoj Gori, ne napuštajući zemlju svojih predaka.
Svaka ozbiljna stranka na svijetu mora pomno da prati razvoj političkih dešavanja, posebno u današnjem digitalnom svijetu, gdje se okolnosti mijenjaju gotovo na dnevnom nivou.
Ponosan sam što mogu reći da je „Novi srpski odgovor“ u velikom dijelu i projekat naših mladih kadrova, za koje često kažem da su nešto najbolje na političkoj sceni Crne Gore - naveo je.
Na potpitanje da li „Novi srpski odgovor“ predstavlja promjenu političkog kursa i prilagođavanje evropskom putu Crne Gore ili samo novi način ostvarivanja ranije postavljenih ciljeva, odgovara da je „Novi srpski odgovor“ nadogradnja duboko ukorijenjene politike stranke.
- Pratimo koordinate koje pred nas postavljaju naši birači, a jedan od ključnih postulata svakako jeste činjenica da je Crna Gora nekada bila srpska, a danas je i srpska.
Ona je danas dom svih svojih građana – Srba, Crnogoraca, Albanaca, Bošnjaka, Muslimana, Hrvata i drugih.
Dakle, to nije nikakva promjena kursa, a nije ni dnevnopolitičko prilagođavanje, nego uvažavanje naših ponajboljih slobodarskih tradicija - odgovorio je.
Srpski narod u Crnoj Gori ni sa kim ne želi da se svađa, naveo je Mandić.
- Mi smo ovdje svoji na svome i želimo da gradimo zajednički dom na zdravim temeljima. Polako, ali sigurno, taj temelj se formira. Postoje još segmenti koji se moraju riješiti kako bi se ispravile nepravde nanesene tokom 30 godina vladavine bivšeg režima, ali ništa nije neostvarivo.
Naša politika je ispravna. Naša politika je zdrava. Naša politika okuplja i upravo zato će i pobijediti - uvjeren je Mandić.
- U govoru na Fundini, koji su mnogi nazvali istorijskim, kazali ste da niko nema pravo da Srbima u Crnoj Gori mjeri srpstvo, kao i da će se odluke o budućnosti države donositi u Crnoj Gori. To su mnogi vidjeli kao otklon od Beograda. Da li je ta poruka upućena jednoj ili više adresa u Crnoj Gori i susjedstvu? - pitala je Pobjeda Mandića.
Smatram da je ta poruka univerzalna, iz prostog razloga što srpstvo u Crnoj Gori nije uvozni proizvod, odgovorio je.
- Obiđite naše crkve, posebno po Staroj Crnoj Gori i Primorju, i vidjećete na starim freskama Svetog Simeona Mirotočivog – Stefana Nemanju – i Svetog Savu. Nijesu oni na tim freskama naknadno doslikavani, nego su ih preci današnjih Crnogoraca tako uvažili i poštovali. Tako su ih ovjekovječili.
Zavjet na kojem se uspostavila nekadašnja epska Crna Gora gotovo tri stotine godina nosio je ideju oslobođenja i ujedinjenja, a o tom zavjetu mnogo bolje govorio je onaj koji je bio najbolji u svim našim generacijama – Petar II Petrović Njegoš.
Zapravo, on nam je najpreciznije definisao narodnu vertikalu. Od Cetinja krajem sedamnaestog vijeka do Božića 1916. godine na Mojkovcu trajala je jedna velika ideja i svjedočanstvo koje je svojim značajem daleko nadraslo brojnost zajednice koja je ispisala najljepše stranice naše istorije. To treba da bude i neka vrsta naše današnje političke gramatike.
Upravo zato je naše srpstvo izvorno i autentično. Mi se veoma ponosimo precima i Crnom Gorom i upravo zato sam poslao poruku da nama ovdje niko neće izdavati sertifikate o tome da li smo dovoljno Srbi.
Ne tražimo pravo za sebe da mi drugima držimo bilo kakva predavanja na ovu temu, ali ne prihvatamo da to nama radi bilo ko drugi - naveo ej Mandić.
Upitan kako odgovara na optužbe dijela nekadašnjih saveznika da je dolaskom na mjesto predsjednika Skupštine ublažio ili napustio ranije stavove i da „Novi srpski odgovor“ više odgovara njegovoj sadašnjoj funkciji nego interesima srpskog naroda, kaže da "prije svega, politička scena nije sudnica gdje Nova srpska demokratija ili ja moramo da polažemo račune drugim političkim strankama".
- Jedini račun polažemo pred srpskim narodom i građanima Crne Gore koji nam poklanjaju povjerenje na izborima. A, vjerujte mi, oni su tu, iza ćoška, pa će narod sve reći.
Tačno je – mi ne predstavljamo „sve Srbe“, ali predstavljamo mnoge Srbe u Crnoj Gori. Rezultati lokalnih izbora u Nikšiću svjedoče o tome da našu politiku podržava i veliki broj građana koji se tako ne izjašnjavaju, jer smatraju da je naš put onaj koji vodi u bolju budućnost.
Iz poštovanja prema etabliranosti vašeg lista u Crnoj Gori, moram iskoristiti ovaj intervju i da kažem da srpski narod ne mora da brine – jer će u narednih nekoliko mjeseci biti realizovane veoma važne stvari za naš narod u našoj Crnoj Gori - naveo je.
Status srpskog jezika nametnut, moraju se mijenjati diskriminatorski članovi Ustava
Kao što možemo vidjeti kroz ustavne izmjene koje smo završili, ali i one koje predstoje, ima mnogo elemenata koji govore da ovaj Ustav ne zadovoljava visoke evropske standarde, rekao je Mandić.
- To nijesu nedostaci koje uočavamo samo mi, nego nam svako malo neko iz Brisela kaže – vaš Ustav nije dobar u tom i tom segmentu.
Svakako, jedan od krucijalnih segmenata novog Ustava biće rješavanje osnovnog problema sadašnjeg Ustava – činjenice da se za promjenu pojedinih članova uvodi drugačija procedura i drugačija većina od one kojom je Ustav izglasan.
To su teške zloupotrebe određene većine stvorene u jednom, očigledno nedemokratskom vremenu. Ta većina je željela da za sebe preuzme pravo da novim generacijama i većinama koje će se formirati trajno nametne vlastito rješenje.
Jedno od tih nametnutih rješenja je i status srpskog jezika, koji je u sadašnjem Ustavu moguće izmijeniti samo u teoriji.
Iako smo to više puta saopštili, volio bih i ovim putem da podvučem – za izmjenu određenih članova Ustava, među kojima je i onaj koji tretira službeni jezik, osim dvotrećinske podrške u parlamentu, neophodna je i tropetinska podrška svih upisanih birača na referendumu.
Plastično prevedeno, za takvu izmjenu potrebno je oko 325.000 glasova podrške.
Kako bi svima bilo jasnije o kakvim ciframa govorimo, najveći broj glasova ikada zabilježen u istoriji Crne Gore na nekom glasanju od uvođenja višestranačja bio je 266.273 glasa za stvaranje zajedničke države Savezne Republike Jugoslavije na referendumu 1992. godine.
Dakle, ovaj krajnje nekorektni, nedemokratski manevar političara koji su izrasli iz totalitarnog sistema mora se ispraviti.
Zato je naša zamisao da Crna Gora ozdravi, bude država svih građana i, kao prva naredna članica Evropske unije, dobije Ustav koji će u potpunosti oslikavati želje i volju građana Crne Gore - istakao je Mandić.
Na pitanje da li odlaganje pitanja statusa srpskog jezika, državljanstva i državnih simbola do ulaska u EU praktično znači suspenziju tog dijela izbornog programa Nove srpske demokratije zbog većeg državnog interesa – članstva Crne Gore u Evropskoj uniji, Mandić kaže da u njihovom programu, od osnivanja 2008. godine, piše da se stranka zalaže za učlanjenje Crne Gore u Evropsku uniju.
- Mi smo nadomak cilja kojim realizujemo jedan dio našeg stranačkog programa, a Ustavotvorna skupština će nam obezbijediti potreban alat da realizujemo i druge ciljeve.
Mi smo legalisti, ne revolucionari, i želimo da kroz demokratske procedure dođemo do održivih rješenja.
Vidite koliko apsurdno danas zvuči da su nekadašnji ustavotvorci donosili Ustav jednom većinom, a propisivali drugačiju, gotovo nemoguću većinu za njegovu izmjenu.
To neodoljivo podsjeća na onaj zloglasni komunistički slogan: pravo na revoluciju je nekada postojalo, ali više ne treba da postoji.
Zamislite koliko su to bili istorijski neodgovorni i sebični ljudi. Oni su vjerovali da baš oni raspolažu pravom da svim budućim generacijama vežu ruke rješenjima koja su možda bila prikladna njihovoj generaciji.
Srećom, prošlo je vrijeme totalitaraca koji su oboljeli od značaja, a lažno se predstavljali kao demokrate. Nadam se i vjerujem – svanulo je jutro za novu Crnu Goru - navodi Mandić.