Komisija Vlade Kosova za nestala lica predstavila je u Prištini izvještaj o iskopavanjima na tri lokacije u Zubinom Potoku, gdje su pronađeni i ekshumirani skeletni ostaci za koje se vjeruje da pripadaju 23 osobe koje su nestale tokom rata 1998–99.
Premijer Kosova u tehničkom mandatu Aljbin Kurti (Albin) izjavio je u ponedjeljak da posmrtni ostaci pronađeni i ekshumirani u Zubinom Potoku odgovaraju ljudima poznatim kao „grupa intelektualaca“, koji su nestali na sjeveru zemlje tokom rata 1998–99, ali je dodao da njihova potpuna identifikacija može potrajati nekoliko mjeseci.
Poslije četiri nedjelje iskopavanja, Vladina komisija za nestala lica predstavila je u ponedjeljak u Prištini izvještaj o tom procesu.
Kurti je tokom predstavljanja izvještaja rekao da su iskopavanja završena pronalaskom i ekshumacijom posmrtnih ostataka za koje se procjenjuje da pripadaju najmanje 23 osobe, za koje se sumnja da su žrtve prisilnog nestanka tokom rata na Kosovu.
„Broj 23 odgovara onome što je poznato kao 'grupa intelektualaca', koje su 19. aprila 1999. pritvorile, kidnapovale i strijeljale neprijateljske snage Srbije, koje su pokušale da sakriju i uklone tragove ovog genocidnog zločina“, rekao je Kurti.
On je, međutim, dodao da cijeli proces identifikacije može trajati još nekoliko mjeseci, „pa ćemo tek tada moći da s potpunom preciznošću govorimo o tome o kome se radi i da im, zajedno s porodicama, pružimo dostojanstven ispraćaj i grob s imenom i prezimenom“.
Ta grupa, poznata kao „grupa mitrovačkih intelektualaca“, vodi se kao nestala od 19. aprila 1999. Među njima su bili ljekari, profesori, advokati i stručnjaci drugih profila.
Među njima je bio i ljekar Adem Ademi, čija je sestra, poslije početka iskopavanja u Zubinom Potoku, za Radio Slobodna Evropa rekla da vjeruje da bi tu mogli biti sahranjeni članovi grupe kojoj je pripadao njen brat.
„Govorim sebi, nesumnjivo, 100 odsto, da je to grupa mog brata Adema Ademija. Mislim da će nam se poslije ovoga naše duše smiriti, imaćemo grob gdje ćemo za praznik, rođendan ili Bajram moći da donesemo buket cvijeća i ispričamo se s njim“, rekla je Ljutfije Ademi – Vokši.
Međunarodna komisija za nestala lica (ICMP) za Zapadni Balkan, koja će učestvovati u njihovoj identifikaciji, navela je prije nekoliko dana za RSE da je pronalaženje posmrtnih ostataka samo početak složenog procesa identifikacije.
Očekuje se da će ta institucija sprovesti DNK analizu i poređenje bioloških uzoraka kako bi se identifikovali posmrtni ostaci.
Ona je navela da stanje posmrtnih ostataka, degradacija DNK i nedostatak dovoljnog broja uzoraka članova porodice mogu otežati identifikaciju. U složenijim slučajevima, prema njenim navodima, mogu biti potrebne dodatne ekspertize, analize i napori.
ICMP je uključen u potragu i identifikaciju osoba nestalih u ratu na Kosovu od 1999. Prema izvještaju te institucije iz 2017. godine, više od 2.500 od približno 4.500 osoba nestalih u ratu i njegovim posljedicama identifikovano je uz pomoć DNK tehnologije.
Oko 2.000 drugih slučajeva identifikovano je tradicionalnim metodama, uglavnom prije 2002. godine.
Kurti je ponovo pozvao međunarodnu zajednicu da poveća pritisak na Srbiju da otvori i stavi na raspolaganje državne arhive, što bi moglo dovesti do rasvjetljavanja sudbine nestalih.
„Neminovno moram da ponovim poziv za otvaranje arhive 37. motorizovane brigade Vojske Jugoslavije, koja je počinila masakre, posebno u Drenici, ali i širom Kosova, a čiji je dosije bio klasifikovan na 30 godina. Porodice koje su čekale 27 i 28 godina ne mogu biti kažnjene čekanjem, anksioznošću i bolom još 18 godina“, naglasio je Kurti.
Iskopavanja u Zubinom Potoku počela su 28. jula i odvijala su se u Malom Kaludru, Jabuci i još jednoj lokaciji u toj opštini na sjeveru Kosova.
Iskopavanja su počela poslije dvogodišnje istrage o sumnjama na ratne zločine.
Specijalno tužilaštvo Kosova saopštilo je da u ovom predmetu vodi istragu protiv tri osobe, J. R., M. J. i M. B., osumnjičene za ratne zločine protiv civilnog stanovništva.
Sva trojica su u pritvoru.
Za jednog od uhapšenih, prema navodima kosovskih vlasti, sumnja se da je u vrijeme rata bio aktivni pripadnik Vojske Jugoslavije.
Prema podacima Instituta za ratne zločine na Kosovu, 1.577 osoba se i dalje vodi kao nestalo iz rata 1998–1999, dok je ukupno dokumentovano 12.230 žrtava rata.
Kosovo je više puta tražilo saradnju Srbije kako bi se rasvijetlile sudbine nestalih lica i pristup vojnim arhivama koji bi, prema navodima vlasti, mogli pomoći u identifikaciji lokacija mogućih masovnih grobnica.