Kriza kineskog tržišta nekretnina, koja ulazi u šestu godinu, i dalje opterećuje drugu najveću svjetsku ekonomiju, dok milioni domaćinstava trpe posljedice pada vrijednosti nekretnina, usporavanja prodaje i nedovršenih stambenih projekata, a država sve više preusmjerava podršku iz sektora nekretnina ka strateškim tehnološkim industrijama.
Nekadašnji milijarder koji je postao simbol uspona i sloma kineskog tržišta nekretnina, Hui Ka Jan, prošle sedmice osuđen je na doživotni zatvor, čime je okončan jedan od najpoznatijih slučajeva povezanih sa krizom koja je pogodila kineski sektor nekretnina.
Ipak, presuda osnivaču kompanije China Evergrande neće riješiti probleme sektora koji već šest godina predstavlja ozbiljan teret za kinesku ekonomiju. Analitičari ne vide jasan kraj krize, koja istovremeno predstavlja problem za milione domaćinstava i sve više utiče na način na koji Kina ostvaruje privredni rast i na trgovinske odnose sa drugim zemljama.
Mnogi nezadovoljni vlasnici stanova i povjerioci, u komentarima koji u početku nijesu bili cenzurisani na kineskim društvenim mrežama, pitali su zašto Hui Ka Jan, nekada najbogatiji čovjek Azije, nije osuđen na smrt nakon što je proglašen krivim za krivična djela koja uključuju zloupotrebu sredstava i podmićivanje.
Šest godina nakon što su kineski finansijski regulatori počeli da ograničavaju zaduživanje u prezaduženom sektoru nekretnina, posljedice krize i dalje su vidljive širom zemlje.
Milioni djelimično izgrađenih stambenih objekata ostaju napušteni, dok je oporavak cijena novih stanova u najvećim gradovima, među kojima su Peking i Šangaj, zaustavljen. Prodaja zemljišta nastavlja da pada, dok se pad prodaje nekretnina i građevinske aktivnosti ubrzava.
U manjim gradovima u unutrašnjosti zemlje cijene polovnih stanova pale su gotovo četvrtinu u odnosu na nivo iz 2020. godine, što dodatno ograničava potrošnju stanovništva.
Kineska ekonomija porasla je 4,3 odsto u tri mjeseca zaključno sa junom u odnosu na isti period prethodne godine, što je najsporiji rast za više od tri godine.
Dok je nekadašnji pokretač domaće potrošnje sada u obrnutom smjeru, Kina se sve više oslanja na izvoz kako bi ostvarila privredni rast. Kineski trgovinski suficit više nego udvostručio se od 2019. godine, što je pojačalo trgovinske tenzije sa Evropskom unijom i Sjedinjenim Američkim Državama.
Istovremeno, raste zabrinutost zbog pojave novog „kineskog šoka“, odnosno situacije u kojoj kineski izvoz potiskuje lokalne industrije trgovinskih partnera, uključujući zemlje globalnog juga.
„Problem je sistemski i ne možete mnogo toga da uradite u vezi s tim“, rekao je Sem Radvan, izvršni direktor čikaške konsultantske kompanije za nekretnine Enhance International.
Prema njegovim riječima, Kina ima više stambenih objekata nego domaćinstava, dok je više od trećine stanovništva koristilo druge stanove kao investiciju.
Evergrande je 2021. godine zapao u problem sa otplatom dugova, a postupak likvidacije pokrenut je 2024. godine.
Konkurentska kompanija Country Garden zapala je u probleme sa dugovima 2023. godine i od tada nije kupila nijedno zemljište. China Vanke, još jedan od velikih kineskih građevinskih investitora, pokušava da produži rokove za otplatu pojedinih obveznica, dok je većinu članova najvišeg menadžmenta zamijenila rukovodiocima iz državnih kompanija.
Predsjednik Kine Si Đinping pokušao je da preusmjeri bankarske kredite i državnu podršku sa tržišta nekretnina ka strateškim tehnološkim industrijama, uključujući robotiku i proizvodnju poluprovodnika.
Međutim, analitičari ocjenjuju da su te nove industrije i dalje premale da bi nadomjestile negativan uticaj kontinuiranog pada na tržištu nekretnina.
„Rast i koristi od rasta mnogo su uže raspoređeni kroz ekonomiju“, rekao je Maks Zenglajn, viši ekonomista za Aziju u organizaciji Conference Board.
To je, prema njegovoj ocjeni, jedan od ključnih razloga zbog kojih se potrošnja ne oporavlja.
Pošto je većina privatnih kompanija za nekretnine zapala u probleme sa dugovima, državne kompanije sada dominiraju tim sektorom. Učesnici na tržištu očekuju da će tržište nekretnina ubuduće biti pod većim nadzorom države.
„Glavno pitanje je ko stoji iza toga – da li je riječ o državnoj kompaniji na centralnom ili lokalnom nivou“, rekao je kreditni službenik jedne velike državne banke.
Prema njegovim riječima, banke su u praksi već dugo uglavnom prestale da kreditiraju privatne investitore u sektoru nekretnina.