Ujedinjene nacije postale su previše nesklone riziku i njihov sljedeći generalni sekretar mora biti spreman da prihvati cijenu diplomatskog neuspjeha i pokuša ponovo, izjavila je Rebeka Grinspen, kandidatkinja koja je u dosadašnjem procesu izbora u prednosti, u intervjuu za Reuters. Ona je istovremeno pozvala na smanjenje birokratije, ukidanje preklapanja nadležnosti agencija i reformu organizacije, upozoravajući da samo smanjenje troškova neće vratiti njen politički uticaj.
„Mislim da su Ujedinjene nacije postale previše nesklone riziku. Na vama je da prihvatite cijenu odbijanja, cijenu neuspjeha i pokušate ponovo. To je posao UN-a“, kazala je Grinspen.
Bivša potpredsjednica Kostarike, koja ima 70 godina i po struci je ekonomistkinja, iznijela je stavove uoči novog neformalnog glasanja u Savjetu bezbjednosti UN-a, zakazanog za danas, kojim se procjenjuje podrška kandidatima za nasljednika Antonija Gutereša. Njegov drugi petogodišnji mandat završava se 31. decembra.
Grinspen smatra da UN moraju imati aktivniju ulogu u rješavanju međunarodnih sukoba, nakon što je organizacija sa 193 članice uglavnom ostala po strani u ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, dok se istovremeno suočava s pritiskom administracije američkog predsjednika Donalda Trampa da smanji troškove.
„Smanjenje troškova nije dovoljno. Da, možete smanjiti troškove i sve učiniti gorim. Ako ne sprovedete reforme, sve ćete raditi lošije nego prije. Zato govorim o promjeni fokusa“, kazala je ona.
Kao primjer navela je svoj rad na čelu Konferencije Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj (UNCTAD), gdje je, prema njenim riječima, smanjila broj radnih mjesta za 20 odsto, istovremeno usmjeravajući rad organizacije na prioritetne oblasti.
Grinspen je podržala i smanjenje preklapanja nadležnosti unutar sistema UN-a. Američki ambasador pri UN-u Majk Volc ranije je kritikovao birokratsku glomaznost organizacije i dupliranje poslova, pozivajući na jasnije usmjeravanje resursa ka mirovnim operacijama.
„U mnogim oblastima u kojima su se aktivnosti UN-a širile neophodno je objediniti pojedine funkcije i preispitati način sprovođenja mandata“, kazala je Grinspen. Dodala je da bi naimenovala osobu u svom kabinetu zaduženu za uspostavljanje discipline u sprovođenju mandata.
Kao primjer djelotvorne diplomatije navela je svoje učešće u pregovorima o Crnomorskoj inicijativi za žito iz 2022. godine, koja je omogućila izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda preko Crnog mora. Rusija se iz sporazuma povukla 2023. godine, tvrdeći da ključni djelovi dogovora nijesu sprovedeni.
„Nijesmo izlazili u medije... Bila je to tiha diplomatija koja je funkcionisala“, rekla je Grinspen.
„Ovdje nije riječ o postizanju potpune harmonije u međunarodnim odnosima, već o tome da se uradi nešto dobro“, dodala je.
Prema njenim riječima, UN već raspolažu stručnim znanjem, informacijama i prisustvom na terenu potrebnim za značajniju diplomatsku ulogu, ali im je potrebno rukovodstvo koje može objediniti te resurse.
„Izgradnja mira mora biti u središtu napora UN-a“, poručila je Grinspen, ukazujući na porast smrtonosnih sukoba između država i potrebu da se veći značaj daju posredovanju i sprečavanju konflikata.
Založila se i za veću fleksibilnost u mirovnim operacijama. Smatra da generalni sekretar treba blisko da sarađuje s pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti – Sjedinjenim Američkim Državama, Kinom, Rusijom, Francuskom i Ujedinjenim Kraljevstvom – kako bi se pronašli alternativni modeli djelovanja kada tradicionalne mirovne misije nijesu izvodljive.
Govoreći o međunarodnoj misiji podrške na Haitiju, upitala je zašto bi UN bile toliko defanzivne u pristupu i zašto bi jedina mogućnost bila klasična mirovna operacija pod njihovim okriljem.
„Pokušajmo da pomognemo Haitiju da funkcioniše i učimo iz tog iskustva“, kazala je ona.
Grinspen je bila ispred ostalih kandidata u četiri od pet dosadašnjih neformalnih glasanja, a u posljednjem je, prema navodima diplomata upoznatih s procesom, dobila devet glasova podrške.
Da bi Savjet bezbjednosti preporučio kandidata za generalnog sekretara, potrebno je najmanje devet glasova podrške od ukupno 15 članica, uz uslov da nijedna od pet stalnih članica ne glasa protiv. Glasanje zakazano za petak prvi put će koristiti listiće različitih boja kako bi se pokazalo da li se neka od stalnih članica s pravom veta protivi kandidatu.
Grinspen je kazala da je jedina kandidatkinja koja je dosljedno dobijala najmanje devet glasova podrške, ali da je ne bi iznenadilo ukoliko neka stalna članica ipak bude protiv njenog izbora. Dodala je da su slične prepreke prevazilažene u ranijim izbornim procesima.
Diplomate UN-a navode da više istaknutih ličnosti, među kojima su bivši i aktuelni ministri vanjskih poslova i državni lideri, ozbiljno razmatra ulazak u trku.
Grinspen očekuje da bi se nakon glasanja u petak mogli pojaviti i novi kandidati.
„Trka nije završena – moraćemo da nastavimo da radimo“, kazala je ona.
Ukoliko bude izabrana, Grinspen bi postala prva žena na čelu Ujedinjenih nacija od osnivanja te organizacije.