Poljska i Ukrajina imaju zajedničkog neprijatelja – Rusiju – ali spor oko masakara od prije osam decenija sve se više koristi kao političko oružje u unutrašnjoj politici obje zemlje.
Istorijski spor ponovo je izbio u maju, kada je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski jednoj ukrajinskoj vojnoj jedinici dao naziv „Heroji UPA“, što je izazvalo ogorčenje u Poljskoj. Ukrajinska ustanička armija (UPA) tokom Drugog svjetskog rata ubila je desetine hiljada Poljaka u kampanji etničkog čišćenja na području današnje zapadne Ukrajine.
U Poljskoj, žestoka rasprava o potezu Zelenskog već prijeti da utiče na ključne parlamentarne izbore naredne godine, jer nacionalistički blok u tome vidi priliku da politički oslabi proevropske stranke centra.
Za Ukrajince, isti spor postaje pitanje od suštinskog značaja – da li neko sa strane može određivati njihove nacionalne heroje. Zbog toga je ova tema dobila veliki politički značaj i za samog Zelenskog. Dok Rusija vodi rat predstavljajući Ukrajinu kao vještačku državu, Kijev nastoji da odbrani sopstvene nacionalne simbole.
„Niko nikada neće određivati Ukrajincima koje će heroje poštovati, koje praznike slaviti ili koju istoriju proučavati“, izjavio je ovog vikenda Kirilo Budanov, šef kancelarije Zelenskog.
Za Poljsku, masakri koje je počinila UPA predstavljaju genocid. Za Ukrajinu, pripadnici UPA bili su borci za slobodu koji su se tokom i nakon Drugog svjetskog rata borili protiv Sovjetskog Saveza, a njihovo nasljeđe danas predstavlja inspiraciju u borbi protiv Rusije.
Poljski nacionalistički predsjednik Karol Navrocki uzvratio je tako što je Zelenskom oduzeo najviše poljsko odlikovanje – Orden Bijelog orla.
Zelenski je odmah spakovao odlikovanje u kutiju i vratio ga u Varšavu. Takođe nije prisustvovao velikoj konferenciji o obnovi i rekonstrukciji Ukrajine, održanoj prošle sedmice u sjevernom poljskom gradu Gdanjsku.
Za proevropsku koalicionu vladu premijera Donalda Tuska, moguće pogoršanje jednog od najvažnijih savezništava nastalih tokom rata predstavlja neugodno skretanje pažnje sa glavnog prioriteta – zajedničkog suprotstavljanja Kremlju. Međutim, svjestan koliko je ovo pitanje osjetljivo u Poljskoj, Tusk poziva političare s obje strane da smire tenzije, optužujući obje strane da prave „stratešku grešku“ produbljujući istorijski spor.
Tuska naredne godine očekuju izbori, a glavno pitanje je da li će njegovu koaliciju zamijeniti nacionalistička stranka Pravo i pravda (PiS), bliska predsjedniku Navrockom, uz moguću podršku krajnje desnih, antiukrajinskih partija.
To znači da će Ukrajina, ali i oko dva miliona Ukrajinaca koji žive u Poljskoj – od kojih je oko milion stiglo nakon početka ruske invazije punog obima 2022. godine – biti jedno od glavnih pitanja predizborne kampanje. Sve je više nezadovoljstva zbog pritiska koji, prema mišljenju dijela javnosti, izbjeglice predstavljaju za javne službe, a desnica smatra da je došao pravi trenutak da to politički iskoristi.
Iako je Tuskova vlada u političkom sukobu sa Navrockim, već je ograničila dio socijalne pomoći Ukrajincima, uključujući pomoć starijim osobama i porodicama sa malom djecom.
Politizacija spora
Zelenski je ukrajinskim medijima rekao da je Navrockijeva odluka da mu oduzme Orden Bijelog orla usko povezana sa unutrašnjom politikom u Poljskoj.
„Njih očekuju izbori 2027. godine. Mi nemamo nikakve veze s tim, to je njihova unutrašnja stvar“, rekao je Zelenski.
Navrocki je, međutim, odbacio optužbe da se bavi dnevnom politikom.
„Poštovani Volodimire, gospodine predsjedniče, ovaj spor nema nikakve veze sa unutrašnjim pitanjima Poljske. Takva pitanja ne postoje, jer svi Poljaci znaju i razumiju koliko su zla ukrajinski nacionalisti nanijeli Poljskoj, poljskim ženama, muškarcima i djeci“, odgovorio je.
Navrocki, čiji je glavni slogan tokom predsjedničke kampanje bio „Poljska na prvom mjestu! Poljaci na prvom mjestu!“, upozorio je i da bi Varšava mogla blokirati put Ukrajine ka članstvu u Evropskoj uniji ukoliko Kijev ne prizna masakre i ne uputi izvinjenje.
Takve prijetnje predstavljaju veliki zaokret u odnosima dvije zemlje koje su decenijama nastojale da prevaziđu teško istorijsko nasljeđe. Lideri obje države zajedno su otvarali spomenike posvećene žrtvama ratnih zločina, a Kijev je nedavno pristao da omogući ekshumaciju i ponovno sahranjivanje žrtava UPA.
Arkadijuš Mularčik, poslanik u Evropskom parlamentu iz redova PiS-a, nije imao dilemu ko snosi odgovornost.
„Politička klasa u Poljskoj – i mislim da to važi za sve političke snage – sada zna ko je Zelenski. Znaju kako funkcionišu Ukrajinci, da je to i dalje postsovjetska država sa postsovjetskim načinom razmišljanja, gdje metode i diplomatija ne daju rezultate, već, rekao bih, sila i arogancija“, rekao je za POLITICO.
S druge strane, Renata Mjenkovska-Norkjene, politikološkinja sa Univerziteta u Varšavi, smatra da je spor oko UPA duboko ukorijenjen u poljskoj politici.
„Predsjednik je prepoznao da se raspoloženje javnosti promijenilo i da su građani postali mnogo kritičniji prema Ukrajini i Ukrajincima, pa je zaključio da ovim potezom praktično ništa ne rizikuje“, rekla je.
„Spor oko istorije omogućava mu da dodatno okupi desničarske i nacionalističke krugove oko sebe i svoje odluke, što će biti veoma važno uoči izbora“.
Sve manje podrške Ukrajincima u Poljskoj
Nakon početnog talasa solidarnosti poslije ruske invazije punog obima, raspoloženje u Poljskoj se promijenilo.
„Razumijemo da je Ukrajina u ratu i želimo da pobijedi Rusiju, ali ne možemo dozvoliti da Poljska i Poljaci budu toliko nepoštovani“, rekao je Rafal Bohenek, poslanik i portparol PiS-a.
Od pobjede na predsjedničkim izborima prošle godine, Navrocki je dodatno pomjerio PiS udesno, često sarađujući sa dvije krajnje desne partije – libertarijanskom Konfederacijom i antisemitskom Konfederacijom poljske krune, koje otvoreno zastupaju antiukrajinske stavove.
„Bezuslovna pomoć i finansiranje vlade u Kijevu, kao i zaduživanje poljske države radi finansiranja korumpirane vlasti u Kijevu, potpuno su štetni i nerazumni“, izjavio je u ponedjeljak lider Konfederacije Kšištof Bosak.
Gžegož Braun, lider Konfederacije poljske krune i poslanik u Evropskom parlamentu, koji je u poljskom parlamentu protivpožarnim aparatom ugasio svijeće na hanukiji, ove sedmice je pozvao na obustavu vojne pomoći Ukrajini.
„Režim u Kijevu nije ni saveznik ni prijatelj. On je neprijatelj poljskog naroda i poljske države“, rekao je na skupu posvećenom sjećanju na ratne masakre.
Takvi stavovi postaju sve prisutniji u Poljskoj.
Istraživanje državnog centra za ispitivanje javnog mnjenja CBOS pokazalo je ove sedmice da građani sve više podržavaju politike koje daju prednost Poljacima u odnosu na Ukrajince, za koje ispitanici smatraju da „zloupotrebljavaju svoja prava u Poljskoj“.
Socijalna pomoć Ukrajincima postaje sve osjetljivije političko pitanje, iako ekonomske analize pokazuju da je Poljska imala koristi od dolaska velikog broja radno sposobnih Ukrajinaca.
Istraživanje agencije SW Research sprovedeno početkom mjeseca pokazalo je da je 51,9 odsto ispitanika navelo da im se mišljenje o Ukrajini i Zelenskom pogoršalo nakon njegove odluke o vojnoj jedinici UPA.
Poljske društvene mreže posljednjih dana preplavio je snimak na kojem poljski kupac vrijeđa i uznemirava ukrajinsku radnicu u prodavnici. Muškarac je kasnije uhapšen, a slučaj je prerastao u jednu od glavnih tema u zemlji.
PiS nastavlja da optužuje Tuska i njegovu vladu da su previše popustljivi prema Ukrajini, istovremeno najavljujući znatno oštriji pristup Kijevu ukoliko se naredne godine vrati na vlast.
„Poljsko društvo se oslobađa određenog idealizma, uvjerenja da se sa Ukrajinom može graditi partnerstvo. Vidimo da to nije moguće. Zato ubuduće treba da postoje samo čvrsti i pragmatični interesi“, rekao je Mularčik.
Tenzije rastu i u Kijevu.
Zelenski je ove sedmice najavio osnivanje nacionalnog panteona posvećenog ukrajinskim herojima. Dio njegove poruke zvučao je kao odgovor Varšavi.
„Imena svih heroja koji su kroz vjekove i različite epohe borili za Ukrajinu i nadahnjivali Ukrajince biće objedinjena i zauvijek upisana u našu istoriju... niko nam nikada neće govoriti kako da živimo, kako da govorimo, koga da volimo, kome da budemo zahvalni ili koje heroje da poštujemo“, rekao je Zelenski.
Budanov je sukob između Varšave i Kijeva nazvao „ozbiljnom greškom“, ali je upozorio da će „biti još problema, kako se kaže, ako svi malo ne smanje tenzije“.
Tadeuš Ivanjski, šef odjeljenja za Bjelorusiju, Ukrajinu i Moldaviju u državnom Centru za istočne studije, rekao je da će biti izuzetno teško približiti poljske i ukrajinske stavove.
„Zelenski je izdržao ogroman pritisak Rusije, kao i veliki pritisak Trampa, koji je pokušavao da ga slomi i primora na različite ustupke. U poređenju s tim, pritisak iz Poljske da promijeni stav prema UPA za njega gotovo da i nije značajan“, rekao je Ivanjski za POLITICO.