Bosna i Hercegovina u nedjelju održava nacionalne izbore koji bi mogli uticati na njen put ka članstvu u Evropskoj uniji, ali i na uticaj koji Sjedinjene Američke Države i Rusija imaju u toj zemlji.
Nezadovoljstvo birača raste zbog usporavanja ekonomije, sporog napretka u pregovorima o članstvu u EU i političke krize koja prijeti da podijeli zemlju sa tri miliona stanovnika.
Bosna i Hercegovina, nekadašnja etnički najraznovrsnija republika Jugoslavije, teško se oporavlja od rata od 1992. do 1995. godine, nakon kojeg je zemlja podijeljena po etničkim linijama.
Broj stanovnika opada već 25 godina, prema podacima Svjetske banke, dok međunarodne investicije stagniraju, korupcija opstaje, a mladi odlaze u potrazi za prilikama u inostranstvu.
Birači kažu da žele da prevaziđu podijeljenu retoriku ratnih godina, ali politička situacija djeluje nepromijenjeno. Kandidati rijetko vode kampanju izvan svojih glavnih geografskih uporišta.
Damir, 47-godišnjak iz Sarajeva, rekao je za Reuters da se nada da će izbori donijeti strane investicije, reformu pravosuđa i kraj etničke segregacije.
„Očekujem nešto veće angažovanje Evrope... Nadam se da će shvatiti da smo već dio Evrope i da ćemo to i ostati“, rekao je on, ne želeći da navede prezime.
Bosna i Hercegovina je podijeljena na dva entiteta – većinski srpsku Republiku Srpsku i Federaciju Bosne i Hercegovine, u kojoj žive uglavnom Bošnjaci i Hrvati – koje povezuje slaba centralna vlast.
Mirovni sporazum uz posredovanje SAD-a, kojim je okončan rat i uspostavljeno državno uređenje, pomogao je očuvanju mira, ali je kritikovan zbog toga što je produžio etničke podjele.
„Biračima su važnija pitanja koja prevazilaze etničke podjele, poput korupcije i sporog pristupanja EU“, rekao je Mario Bikarski, viši analitičar za Evropu u kompaniji za obavještavanje o rizicima Verisk Maplecroft.
Birači će u nedjelju glasati za tročlano Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i državni parlament, kao i na izborima za zakonodavna tijela u dva entiteta.
Očekuje se da preliminarni rezultati počnu da budu objavljivani od ponedjeljka.
Na izborima se nadmeću suprotstavljene etnonacionalističke stranke – bošnjačka SDA, srpski SNSD i hrvatski HDZ BiH – i multietničke opozicione koalicije predvođene Socijaldemokratskom partijom (SDP).
Prema platformi za praćenje izbora Poliwave, proevropska SDA ima tijesnu prednost na nivou cijele zemlje sa 21,4 odsto podrške, slijedi SDP sa 16,7 odsto. U Republici Srpskoj vodi SNSD, stranka separatističkog lidera Milorada Dodika, koji želi da zadrži bliske veze sa Srbijom i Rusijom, sa 34,2 odsto.
Velike sile dugo nastoje da ostvare uticaj u Bosni i Hercegovini, koja se nalazi između istočne granice EU i Rusiji saveznog susjeda Srbije. EU nastoji da proširi članstvo na Zapadni Balkan, iako je napredak spor.
Rivalstvo je posebno došlo do izražaja prošle godine, kada je sud u Bosni i Hercegovini osudio Dodika na godinu zatvora zbog nepoštovanja naloga međunarodnog visokog predstavnika. Kazna je kasnije zamijenjena novčanom.
Rusija je stala u odbranu Dodika, dijelom i zato što državna policija nije pokušala da uđe u njegovo srpsko uporište i uhapsi ga, iako mu je zabranjeno kandidovanje na izborima. Istovremeno, SAD su nastojale da povećaju svoj uticaj i prošle godine ukinule sankcije Dodiku kako bi ublažile odnose.
Federacija Bosne i Hercegovine napreduje sa projektom gasovoda vrijednim 1,5 milijardi dolara za uvoz američkog prirodnog gasa, kojim upravlja kompanija povezana sa administracijom Donalda Trampa. Inicijativa je izazvala zabrinutost zvaničnika EU, koji su upozorili da izbor kompanije nije sproveden uz konkurentsku transparentnost kakva se zahtijeva za pristupanje Bosne i Hercegovine EU.
Vašington je takođe ušao u spor sa Briselom oko uloge visokog predstavnika – međunarodnog zvaničnika koji sprovodi zakone proistekle iz Dejtonskog sporazuma. Kristijan Šmit, bivši njemački ministar u vladi, podnio je ostavku u maju pod pritiskom SAD. Upražnjeno mjesto izazvalo je diplomatski spor između Sjedinjenih Američkih Država i Brisela.