Iran namjerno produžava pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi politički oslabio američkog predsjednika Donalda Trampa uoči novembarskih izbora za Kongres, dok strah od novih vojnih napada i duboko nepovjerenje prema Vašingtonu dodatno smanjuju spremnost Teherana da brzo postigne sporazum o okončanju rata, izjavili su visoki iranski zvaničnici za Reuters.
Tri visoka iranska zvaničnika i jedan izvor upoznat sa stavovima vlasti, koji su govorili pod uslovom anonimnosti, naveli su da Teheran smatra kako je Tramp spreman da ponovo pokrene napade kako bi prekinuo zastoj u ratu, koji traje osam mjeseci.
„Iran se priprema za nove izraelske i američke napade, a ne za sporazum sa Amerikom o okončanju rata“, rekao je jedan od zvaničnika, dodajući da iransko vjersko rukovodstvo ne želi da Trampu omogući političku pobjedu.
Analitičar iz Teherana Saeed Lejlaz ocijenio je da Iran produžavanjem pregovora utiče na američke izbore, a da pritom ne preduzima ništa nezakonito.
Iran može iskoristiti Trampove političke probleme
Rat je počeo u februaru, kada su Sjedinjene Američke Države i njihov saveznik Izrael pokrenuli napade na Iran. Sukob je doprinio padu Trampove popularnosti na najniži nivo do sada, dok ankete pokazuju da bi birači zabrinuti zbog visokih cijena benzina mogli kazniti njegovu Republikansku partiju na kongresnim izborima 3. novembra.
Tramp je više puta izjavio da očekuje pad cijena nafte nakon izbora, ali nije predstavio detaljan plan za okončanje rata i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, ključnog pomorskog pravca za svjetski transport energenata koji je Iran praktično zatvorio od početka sukoba.
Iranski napadi, kao i prijetnje novim napadima, sveli su pomorski saobraćaj kroz moreuz na minimum. Istovremeno, američka pomorska blokada i trgovinske sankcije prekinule su prihode Irana od izvoza nafte i dodatno pogoršale ekonomsku situaciju u zemlji.
Zvaničnici smatraju da su izgledi za napredak u pregovorima prije američkih izbora mali, jer Teheran odbija ustupke za koje vjeruje da bi Trampu mogli donijeti političku korist.
Pod pritiskom Izraela, Vašington insistira da se u pregovore od početka uključi višedecenijski iranski nuklearni program. Iran tvrdi da je njegov program isključivo miroljubiv, dok zapadne zemlje navode da ima i vojne dimenzije.
Teheran, međutim, insistira da prije početka nuklearnih pregovora moraju biti ispunjeni uslovi iz njegovog plana od sedam dana. Iran ne pokazuje spremnost da se odrekne uticaja nad Hormuškim moreuzom, koji je stekao tokom sukoba.
Iransko ministarstvo vanjskih poslova i Bijela kuća nijesu odgovorili na zahtjeve Reutersa za komentar.
Iran ne vjeruje Vašingtonu
Iranski prijedlog, prenesen posredstvom Katara, predviđa ponovno otvaranje Hormuškog moreuza u roku od sedam dana, ali pod iranskom kontrolom. Zauzvrat, Vašington bi morao da ukine pomorsku blokadu, ublaži ograničenja iranskog izvoza nafte, oslobodi zamrznutu iransku imovinu i obustavi neprijateljstva na svim frontovima.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči izjavio je u nedjelju da je prijedlog i dalje na stolu i da se poruke razmjenjuju preko posrednika.
Prema riječima jednog iranskog zvaničnika, nepovjerenje Teherana prema Vašingtonu proizlazi iz napada koji su ranije osujetili diplomatske pregovore.
U junu 2025. godine izraelski napad poremetio je planove za šestu rundu američko-iranskih nuklearnih pregovora u Omanu. U februaru ove godine, Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli su rat neposredno nakon završetka još jedne runde razgovora, iako su bili planirani dodatni tehnički pregovori.
Održavanje stanja između rata i mira do američkih izbora omogućava Iranu da nastavi pritisak na Vašington, uz istovremeno isticanje spremnosti za diplomatiju.
Tramp je izjavio da SAD neće ponovo bombardovati Iran prije 3. novembra. Iranski zvaničnici, međutim, navode da Teheran i dalje očekuje da bi napadi mogli biti nastavljeni, prije ili kasnije.
Aleks Vatanka, direktor programa za Iran pri vašingtonskom Institutu za Bliski istok, ocijenio je da iransko vjersko rukovodstvo očigledno želi da politički naškodi Trampu.
„Suštinski problem je, međutim, to što Teheran vjeruje da Tramp želi promjenu režima i da slijedi politiku izraelskog premijera Benjamina Netanijahua, čiji je cilj rušenje iranskog vladajućeg sistema“, rekao je Vatanka.
Američki ministar odbrane Pit Hegset razgovarao je u ponedjeljak o Iranu sa Netanijahuom tokom nenajavljene posjete Izraelu, sedmicu prije parlamentarnih izbora na kojima je položaj izraelskog premijera ugrožen, navela su tri izraelska zvaničnika.
Povratak na stanje prije rata više nije moguć, ocjenjuje analitičar
Iranska strategija održavanja pregovora bez žurbe da se postigne sporazum ima svoju cijenu.
Produžena neizvjesnost dodatno opterećuje već teško pogođenu iransku privredu i slabi strpljenje stanovništva. Hiljade ljudi ubijene su na prelazu iz prošle u ovu godinu, kada su bezbjednosne snage ugušile sve intenzivnije antivladine proteste.
Godišnja inflacija dostigla je 73,6 odsto u septembru, prema podacima Statističkog centra Irana, dok je vrijednost rijala pala gotovo 35 odsto u odnosu na dolar otkako je Vašington u julu ponovo uveo pomorsku blokadu.
Prema podacima platforme za energetsko obavještavanje Vortexa, iranski pomorski izvoz sirove nafte pao je na nulu u drugoj sedmici septembra, nakon što je početkom mjeseca njegov prosjek tokom 14 dana iznosio 230.000 barela dnevno. Izvoz je ostao na nuli i 5. oktobra.
Nepovjerenje iranskog rukovodstva prema Vašingtonu, međutim, prevazilazi aktuelni sukob i zadire u pitanja opstanka režima. Iran smatra da su SAD više puta kršile sporazume čak i kada se Teheran pridržavao svojih obaveza, rekao je Lejlaz, zbog čega je uvjerenje da bi sveobuhvatni sporazum mogao opstati veoma slabo.
„Postizanje održivog sporazuma sa SAD više nije moguće zbog produbljenog nepovjerenja, čak ni nakon završetka Trampove administracije. Ništa se neće vratiti na stanje kakvo je bilo prije rata“, zaključio je Lejlaz.