Demokratska Crna Gora, Nova srpska demokratija i Novska lista predlagači su izmjena dnevnog reda 11. sjednice Skupštine opštine Herceg Novi, zakazane za 31. avgust. Prema saznanjima Pobjede, njihovi odbornici zatražili su da se tom prilikom razmatra i Informacija o formalno-pravno statusu poluostrva Prevlaka, odnosno granice sa Hrvatskom, što bi značilo da lokalni parlament raspravlja u temi koja je u isključivoj nadležnosti državnih organa.
Potpredsjednica hercegnovske skupštine Dragana Stanišić iz Novske liste potvrdila je će se o ovome raspravljati na sljedećoj sjednici.
- Informaciju o formalno-pravno statusu poluostrva Prevlaka povodom razgraničenja Crne Gore sa Republikom Hrvatskom zajednički su predložili odbornici Demokratske Crne Gore, Nove srpske demokratije i Novske liste – precizirala je ona za Pobjedu.
Prema Poslovniku, dopunu dnevnog reda mogu zatražiti predsjednici Skupštine i opštine, zatim radno tijelo, te odbornici lokalnog parlamenta. Svakako treba uzeti u obzir činjenice da je na čelu Herceg Novog Stevan Katić iz Demokrata, dok je predsjednik Skupštine Miloš Konjević iz Novske liste.
Skupština opštine Herceg Novi na sjednici zakazanoj za 31. avgust otvoriće pitanje statusa Prevlake, iako lokalna samouprava nema nadležnost da pregovara o državnoj granici niti da utvrđuje državnu politiku prema Hrvatskoj.
Materijal za ovu tačka dnevnog reda stigao je iz kontroverznog Savjeta NVO Boke Kotorske, krovnog udruženja brojnih prosrpskih organizacija među kojima su Miholjski zbor i Udruženje boraca ratova od 1990. godine – oba sa sjedištem u Tivtu. Informacija koja će biti razmatrana stiže kao rezultat okruglog stola „Prevlaka – pitanje suvereniteta Crne Gore i Boke Kotorske“ koji je održan 20. juna u Herceg Novom. Sa skupa je tada poručeno da upravo pitanja Rta Oštro i Prevlake treba tretirati kao pitanje suvereniteta Crne Gore.
SUKOB NADLEŽNOSTI
Inicijativa koja stiže pred odbornike Herceg Novog ne može proizvesti odluku lokalne skupštine se kojom bi se promijenio postojeći režim ili definisalo konačno rješenje statusa tog područja. Naprotiv, domet eventualnog zaključka ograničen je na politički stav lokalnog parlamenta ili obraćanje nadležnim državnim organima.
Dakle, kako piše Pobjeda, iza najave razmatranja statusa Prevlake očigledno stoji niz loših namjera koje – u krajnjem – vode dodatnom urušavanju međudržavnih odnosa i kredibilitetu cijele države u susret zatvaranju svih poglavlja u pregovorima sa EU, za što smo sami sebi dali rok do kraja ove godine. Pregovori o Prevlaci u nadležnosti su državne vlasti, prije svega Vlade i Ministarstva vanjskih poslova, a konačno razgraničenje može biti utvrđeno dogovorom Crne Gore i Hrvatske ili drugim međunarodno-pravnim postupkom čije bi zaključke obje države prihvatile.
Otvaranje ovog pitanja pred lokalnim parlamentom dolazi u trenutku kada Crna Gora priprema nastavak bilateralnih pregovora sa Hrvatskom o većem broju otvorenih pitanja, uključujući budućnost školskog broda „Jadran“ i utvrđivanje granice dvije države.
Potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović najavio je da će razgovori biti intenzivirani tokom septembra. Ministarstvo vanjskih poslova takođe se u više navrata oglašavalo o tome da su „dvije države identifikovale otvorena pitanja od zajedničkog interesa“ i da „o njima kontinuirano razgovaraju na različitim nivoima i u različitim formatima“. Za pojedina pitanja formirane su ili ponovo aktivirane posebne komisije i odbori.
- Odnosi dvije prijateljske i savezničke države treba da budu primjer sposobnosti da se i složena pitanja rješavaju razgovorom, uzajamnim uvažavanjem i usmjerenošću ka zajedničkoj evropskoj budućnosti – istakli su nedavno iz MVP.
Takođe, iz iskustva „otpriznavanja“ Kosova u Zeti i Pljevljima da se naslutiti da eventualna odluka o razgraničavanju sa susjednom državom koju bi donijela hercegnovska skupština ne bi bila obavezujuća na državnom nivou. Na to je ukazao i ministar javne uprave Maraš Dukaj komentarišući odluku parlamenta u najsjevernijem crnogorskom gradu.
- Nije dobro što su pljevaljski odbornici prisvojili za sebe ustavno-pravne elemente koji im ne pripadaju – rekao je on, te dodao kako „demokratija slobodnog stava“ ne treba da „zadire u dobrodusjedske odnose koji su prevashodni cilj naše zemlje“.
No, samom inicijativom o statusu Prevlake mogli bi se dodatno uzdrmati odnosi dvije države, a Crna Gora bi - na samo korak od punopravnog članstva – dobila novu protestnu notu i eventualnu blokadu zatvaranja još nekog pregovaračkog poglavlja.