Francusku vladu premijera Sebastijena Lekornua u narednim mjesecima čeka težak pokušaj usvajanja budžeta za 2027. godinu, dok političke stranke već pozicioniraju svoje politike pred predsjedničke izbore u aprilu i maju, a investitori traže dokaze da Pariz može staviti javne finansije pod kontrolu. Francuska istovremeno ima jedan od najvećih budžetskih deficita u eurozoni, podijeljen parlament i rastuće troškove zaduživanja.
Političke tenzije mogle bi dodatno porasti već narednih sedmica, prije nego što kampanja za predsjedničke izbore uđe u punu fazu. Prvi krug izbora zakazan je za 18. april, a drugi za 2. maj. Vlada pokušava da preživi novu budžetsku sezonu u parlamentu bez većine, nakon što su dva prethodnika Lekornua pala zbog neuspješnih pregovora o budžetu.
Investitori očekuju višemjesečnu nestabilnost jer se budžetska borba i predsjednička trka međusobno pojačavaju i stvaraju dodatni pritisak na već uznemirena finansijska tržišta. Istovremeno, francusko ministarstvo finansija priprema se za refinansiranje velikog obima duga iz perioda pandemije, što će dodatno opteretiti javne finansije u narednim godinama.
Lekornu je pozvao poslanike da budžet za 2027. usvoje prije predsjedničkih izbora, upozoravajući da ne treba „dodavati budžetsku neizvjesnost svim ostalim“ neizvjesnostima, dok finansijska tržišta pomno prate i predsjedničku kampanju.
Premijer je najavio „velike mjere štednje“ kada prijedlog budžeta početkom oktobra bude pred poslanicima. Ministar finansija Rolan Leskir razmatra mogućnost zamrzavanja dijela izdvajanja za penzije naredne godine kako bi se ostvarile uštede, ali detalji plana još nijesu poznati.
Investitori sve oprezniji
Investitori su tokom ljeta počeli da uračunavaju veću nestabilnost francuskog duga uoči izbora. Dodatni pritisak dolazi sa tržišta američkih državnih obveznica, čije promjene prinosa obično utiču i na druge velika tržišta državnog duga.
Premija koju investitori zahtijevaju za držanje francuskih desetogodišnjih obveznica u odnosu na njemačke obveznice najvišeg kreditnog rejtinga povećavala se tri uzastopna mjeseca i dostigla oko 88 baznih poena, što je najviši nivo od kraja 2024. godine.
Kevin Tozet iz francuske kompanije za upravljanje imovinom Carmignac, koja upravlja sa oko 44 milijarde eura, rekao je da ne bi bio iznenađen ukoliko se razlika poveća na 100 baznih poena, uz mogućnost daljeg širenja.
Sumnje investitora u spremnost francuskih političara da smanje deficit doprinijele su tome da prinosi na francuske obveznice budu viši nego na italijanske, iako Italija ima veći teret javnog duga.
Kreditne agencije trebalo bi da u narednim sedmicama objave nove procjene Francuske. Prvi je na redu Fitch, koji je prije godinu snizio kreditni rejting Francuske na A+, najniži nivo u istoriji rejtinga te zemlje kod te agencije.
Čak i ako vlada uspije da smanji deficit, Francuska će u narednih pet godina morati dodatno da se zadužuje kako bi refinansirala stotine milijardi eura obveznica izdatih tokom pandemije po tada izuzetno niskim kamatama.
Vlada se već suočava s teškoćama u ostvarivanju relativno skromnog cilja za ovu godinu – smanjenjem deficita na pet odsto bruto domaćeg proizvoda, sa 5,1 odsto prošle godine. Zbog političkih tenzija u parlamentu biće teško nametnuti ambiciozniji cilj za 2027. godinu.
Kristof Dembik, viši investicioni savjetnik švajcarske privatne banke Pikte, ocijenio je da je veoma pesimističan u pogledu sposobnosti sadašnjeg ili budućeg predsjednika da sprovede strukturne reforme neophodne za smanjenje fiskalnog deficita.
Izbori dodatno povećavaju neizvjesnost
Prema anketi Harris Toluna objavljenoj u ponedjeljak, u četiri od pet mogućih scenarija drugi krug predsjedničkih izbora naredne godine činili bi lider krajnje ljevice Žan-Lik Melanšon i liderka krajnje desnice Marin le Pen.
Njihovi programi podrazumijevaju velike promjene fiskalne politike. Melanšon zagovara poništavanje dijela javnog duga koji drži centralna banka, dok Le Pen predlaže smanjenje starosne granice za odlazak u penziju na 60 godina za određene kategorije građana.
Ista anketa pokazala je da bi Le Pen ubjedljivo pobijedila sve protivkandidate, mada francuski predsjednički izbori imaju dugu istoriju kasnih preokreta.
„Mnogo toga je nepoznato, ali generalno djeluje da će svi željeti labaviju fiskalnu politiku. Niko ne dolazi sa politikom koja kaže da moramo popraviti budžetski deficit i smanjiti dug“, rekao je Dejvid Zan, šef evropskog odjela za ulaganja u obveznice u Franklin Templetonu, kompaniji koja upravlja sa oko 1,8 biliona dolara.
Francuska se tako suočava s dvostrukim pritiskom: vlada mora da pronađe način da ograniči deficit i istovremeno obezbijedi finansiranje velikih obaveza po osnovu duga, dok se političke stranke pripremaju za izbore koji bi mogli dodatno otežati sprovođenje fiskalnih reformi.