Piše: Georgi Gotev
Pet članova Evropskog parlamenta uputilo je otvoreno pismo crnogorskim medijima uoči ovonedjeljnog glasanja u parlamentu o smjeni predsjednika Skupštine Andrije Mandića, nakon što je izrazio saučešće porodici Ratka Mladića, komandanta Vojske Republike Srpske osuđenog za genocid.
Potpisnici su Marjan Šarec, izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru; Tomas Vajs, predsjednik delegacije EP za odnose sa Crnom Gorom; te izvjestioci u sjenci Rajnhold Lopataka (EPP), Vladimir Prebilič (Zeleni) i Kostas Mavrides (S&D).
Oni navode da ne daju instrukcije crnogorskim poslanicima kako da glasaju, ali da bi ćutanje umanjilo vrijednost principa koje EU tvrdi da zastupa.
Mandić je 27. avgusta objavio da je uputio saučešće Mladićevom sinu Darku „u svoje ime i u ime Nove srpske demokratije“. Mladić je preminuo te sedmice u 84. godini. Tribunal UN-a u Hagu osudio ga je na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina u Bosni i Hercegovini.
Mandić je kasnije u parlamentu rekao da je postupio u skladu sa običajem kao etnički Srbin i da poruka nije sadržala „nijednu suvišnu riječ“. Kritičari, među kojima su predsjednik Jakov Milatović i Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, ocijenili su gest neprihvatljivim i nespojivim sa vrijednostima EU. Zagreb je saopštio da takve poruke ne pomažu crnogorskoj kandidaturi za članstvo.
Evropski poslanici prihvataju da je Mandić saučešće predstavio kao ličnu i partijsku stvar. Oni odbacuju tu razliku. Kako navode, njegove riječi kao predsjednika Skupštine imaju institucionalnu težinu. Zvaničnik najvišeg zakonodavnog tijela predstavlja sve građane, a ne samo svoje birače. Odavanje počasti osuđenom ratnom zločincu, navode oni, nema mjesta u Evropskoj uniji zasnovanoj na vladavini prava.
Tajming je namjeran. Crna Gora se nalazi u osjetljivoj fazi pristupanja EU. U pismu se navodi da postupci ove vrste vrijeđaju zvaničnike koji rade na članstvu i otežavaju prijateljima Crne Gore u Briselu da drugim državama članicama iznesu argumente u korist zemlje.
Demokratska partija socijalista pokrenula je inicijativu za smjenu nakon Mandićeve poruke. Potpisala su je 35 poslanika. Javno objavljena podrška porasla je na oko 38 glasova u parlamentu sa 81 poslanikom. Za smjenu je potrebna većina prisutnih poslanika kada je obezbijeđen kvorum od 41 poslanika, a ne apsolutna većina svih poslanika. Pokret Evropa sad premijera Milojka Spajića i drugi partneri u vlasti saopštili su da neće glasati za Mandićevu smjenu. Ovo je treći pokušaj njegove smjene.
Mandić je preživio glasanja u martu 2024. i junu 2025. godine.
Mandić je više od ceremonijalnog predsjedavajućeg. Lider je Nove srpske demokratije i poslanik u osam saziva, a predsjednik Skupštine je od oktobra 2023. godine. Diplomate i lokalni analitičari često ga opisuju kao najmoćnijeg političara u Crnoj Gori: osobu koja drži vladajuću većinu na okupu, određuje parlamentarni kalendar i, prema nekim procjenama, ostaje ozbiljan budući kandidat za premijera. Zbog toga je lični telegram postao test evropskih opredjeljenja zemlje.
Evropski poslanici zaključuju da će poštovati odluku parlamenta, kakva god ona bila. Skupština je, kako navode, najviše zakonodavno tijelo Crne Gore. Glasanje je zakazano za 24. septembar. Hoće li biti obezbijeđen kvorum moglo bi biti jednako važno kao i sam broj glasova.