Dalja eskalacija sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Irana mogla bi ponovo da podstakne inflaciju, poveća kamatne stope i uspori globalni privredni rast na svega 1,3 odsto u 2026. godini, u odnosu na prošlogodišnjih 2,9 odsto, rekao je glavni ekonomista Svjetske banke Indermit Gil u intervjuu za Reuters.
Gil, koji krajem avgusta odlazi u penziju, kazao je da je Svjetska banka u junskim ekonomskim prognozama razmatrala tri moguća scenarija zbog velike neizvjesnosti izazvane ratom na Bliskom istoku. Prema njegovim riječima, najnepovoljniji scenario, koji podrazumijeva sukob duži od šest mjeseci, već je gotovo postao stvarnost. U tom slučaju, globalna inflacija dostigla bi 4,5 odsto.
Produženi sukobi i oštećenja naftne infrastrukture u regionu dodatno bi pogoršali prehrambenu nesigurnost zbog poremećaja u isporukama đubriva, helijuma i sumpora, koji su ključni za poljoprivredu. To bi, kako upozorava Gil, moglo da izazove lančanu reakciju, uključujući i rast kamatnih stopa.
Njegove izjave prve su koje dolaze od visokog zvaničnika Svjetske banke nakon naglog pogoršanja odnosa između Vašingtona i Teherana i propasti aprilskog sporazuma o prekidu vatre, koji je ranije podstakao očekivanja da bi posljedice sukoba mogle biti manje ozbiljne.
Rat je dodatno eskalirao ove sedmice nakon što su američke snage bombardovale ciljeve na jugu i zapadu Irana, dok je Teheran gađao američke vojne lokacije u Bahreinu, Kuvajtu i Jordanu. Plovidba kroz Hormuški moreuz i dalje je poremećena, a jemenski Huti, koji imaju podršku Irana, proglasili su pomorsku blokadu saudijskih pošiljki kroz moreuz Bab el-Mandeb, koji vodi ka Crvenom moru.
Gil smatra da bi siromašne države, koje se još nijesu oporavile od pandemije kovida-19, mogle biti suočene sa još većom prehrambenom nesigurnošću. Zemlje sa visokim nivoom zaduženosti bile bi dodatno pogođene rastom troškova zaduživanja usljed povećanja kamatnih stopa, što bi smanjilo izdvajanja za obrazovanje, zdravstvo i druge ključne javne usluge.
„Moj je utisak da smo možda svega nekoliko mjeseci udaljeni od toga, jer još nijesmo vidjeli rast referentnih kamatnih stopa“, rekao je Gil. Dodao je da bi, nakon ubrzanja inflacije, visoko zadužene države već za nekoliko mjeseci mogle imati ozbiljne poteškoće u servisiranju svojih dugova.
Znakovi pritiska već su vidljivi. Pojedine zemlje koje se suočavaju s nedostatkom gotovine zatražile su od Međunarodnog monetarnog fonda povećanje postojećih kreditnih aranžmana, dok je Pakistan ove sedmice, prema izvoru upoznatom sa slučajem, od Sjedinjenih Američkih Država zatražio stabilizacioni finansijski aranžman za devizni kurs vrijedan 10 milijardi dolara.
Junsku prognozu Svjetske banke obilježava podatak da se čak 40 odsto zemalja sa niskim i srednjim prihodima već nalazi u dužničkoj krizi ili je pod visokim rizikom da u nju dospije.
To obuhvata 32 države, ali bi njihov broj mogao brzo da raste ukoliko kamatne stope nastave da se povećavaju, upozorio je Gil. Čak i zemlje koje izbjegnu bankrot mogle bi dugoročno bilježiti slabiji privredni rast.
„To je jednostavno spora katastrofa koja se odvija pred našim očima“, rekao je Gil, objašnjavajući da će države koje uredno otplaćuju dugove biti primorane da sredstva preusmjere iz obrazovanja, zdravstva i drugih oblasti koje su ključne za budući privredni razvoj.
Prema podacima Svjetske banke, prosječan odnos javnog duga i bruto domaćeg proizvoda u tržištima u razvoju i zemljama u razvoju iznosio je oko 74 odsto u 2025. godini, znatno više u odnosu na približno 50 do 55 odsto prije pandemije, koja je počela krajem 2019. godine. Kod najsiromašnijih država taj odnos dostigao je 67 odsto, u odnosu na oko 40 odsto prije pandemije.
Gil smatra da će pojedinim državama biti neophodan djelimičan otpis dugova, pri čemu će se svaki slučaj morati razmatrati pojedinačno.
On je ocijenio da su najveće svjetske ekonomije – Sjedinjene Američke Države, Kina i Indija – za sada relativno zaštićene od posljedica rata zahvaljujući različitim izvorima ekonomske otpornosti, dok se zemlje u razvoju suočavaju sa znatno većim izazovima.
Dodao je da je Grupa 20 najvećih svjetskih ekonomija ostvarila određeni napredak u reformi procesa restrukturiranja dugova u trenutku kada ranjivost zbog zaduženosti raste, ali da se promjene odvijaju sporo.
Gil je ipak izdvojio i jednu pozitivnu vijest za zemlje u razvoju. Prema novoj analizi Svjetske banke o njihovoj spremnosti za primjenu vještačke inteligencije, upravo bi te zemlje mogle ostvariti značajne koristi od novih tehnologija i povećanja produktivnosti koje one donose.
Prema njegovim riječima, negativan uticaj vještačke inteligencije mogao bi pogoditi oko 10 odsto stanovništva u siromašnijim državama, dok bi u razvijenim zemljama taj udio iznosio između 30 i 40 odsto.
„Za njih vještačka inteligencija može predstavljati ogroman dobitak“, rekao je Gil. „Zemlje u razvoju imaju mnogo više razloga za optimizam kada je riječ o uticaju vještačke inteligencije nego razvijene zemlje“, dodao je, ocjenjujući da bi ona dugoročno mogla pomoći da se globalni privredni rast vrati na nivoe koji nijesu zabilježeni decenijama, iako se to, po njegovoj procjeni, vjerovatno neće dogoditi tokom ove decenije.