Povod za razgovor su informacije o oduzimanju tri vozila po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u okviru istrage o sumnji na miješanje u izborni proces tokom izbora u Srbiji, održanih 25. oktobra. Prema pisanju Pobjede, među oduzetim vozilima su službena „škoda“ Morskog dobra, koju je navodno koristio Miloš Janjušević i automobil za koji se sumnja da ga je koristio Rade Arambašić.
Na dan izbora u Beranama privedeni su Goran Janjušević iz Nikšića, Radovan Guzina iz Danilovgrada i državljanin Srbije Rade Arambašić. Prema pisanju više medija, pronađeni su i spiskovi sa desetinama imena. Janjušević, koji nije među privedenima, prema pisanju Pobjede, aktivista je Srpske napredne stranke. Vijesti su objavile da je na dan izbora kontrolisan dok je upravljao službenim automobilom Morskog dobra, nakon čega je, prema tim navodima, otišao diplomatskim vozilom Ambasade Srbije u pravcu Podgorice.
Vuksanović smatra da okolnosti zahtijevaju ozbiljnu institucionalnu reakciju, uz oprez u donošenju konačnih zaključaka prije završetka istrage.
„Nažalost, mislim da obrazac koji smo vidjeli ukazuje na organizaciju, da ipak ne ukazuje na nešto što bi se moglo tumačiti kao izolovan incident. Čini se, prema informacijama koje imamo, da su tu ipak spiskovi sa desetinama imena i sa vrlo vjerovatno jasnom podjelom uloga. Ono što znamo jeste da se ovo već uklapa u stvari koje u regionu, nažalost, funkcionišu“, kazala je.
Prema njenim riječima, riječ je o obrascu koji nije nov.
„Crta je na beogradskim izborima 2023. prikupila dokaze o organizovanim migracijama više desetina hiljada birača, iz, recimo, Bosne i Hercegovine. Zabilježila je i logističke punktove i odakle su ti birači upućivani na biračka mjesta. Dakle, ne radi se o novom modelu. Mi možemo ovdje reći da je to samo postojeći model koji prosto funkcioniše, vjerovatno unutar zemalja u regionu i vjerovatno u ovom momentu, a znaćemo nešto više, naravno, nakon istrage. Vjerovatno se radi o njegovom prenošenju, prosto, na crnogorski teren“, ocjenjuje Vuksanović.
Vuksanović pravi razliku između političke mobilizacije birača i radnji koje mogu predstavljati krivično djelo. Organizovanje prevoza za birače koji žive u dijaspori, napominje, samo po sebi nije protivzakonito. Problem nastaje kada postoje sumnje na kupovinu glasova, glasanje osoba koje nijesu upisane u birački spisak ili korišćenje javnih resursa za stranačke aktivnosti.
„Stranka koja mobiliše svoje birače u dijaspori i negdje im, recimo, organizuje prevoz i tako dalje, radi nešto što mnoge stranke rade, i to samo po sebi nije krivično djelo. Međutim, šta jeste krivično djelo? Jeste kupovina glasova, glasanje osoba koje nijesu upisane u spisak i korišćenje tuđeg javnog preduzeća u tu svrhu“, kaže ona.
Posebno ozbiljnim smatra sumnju da je službeno vozilo crnogorskog državnog preduzeća moglo biti korišćeno u aktivnostima povezanim sa izborima u drugoj državi.
„To znači da su crnogorski javni resursi, novac poreskih obveznika, možda korišćeni za stranačku operaciju u drugoj državi. To je vrlo ozbiljno pitanje. To je pitanje zloupotrebe službenog položaja, a negdje i šire, vrlo vjerovatno i simptom partijskog zapošljavanja u javnim preduzećima“, navela je.
Iz Morskog dobra saopštili su da provjeravaju da li je službeni automobil korišćen u izborne svrhe i da će reagovati nakon utvrđivanja činjenica. Za Vuksanović je važno da se utvrdi kako je vozilo dospjelo u ruke korisnika, po kom osnovu ga je koristio i kakve su bile okolnosti njegovog angažmana u javnom preduzeću.
„Odgovor na to, ukoliko ga dobijemo, odnosno kako su ti ljudi tu zaposleni i kome je dat auto, biće dosta indikativan i možda će nam negdje ukazati na partitokratiju u nekom širem obimu“, navodi direktorica CEDEM-a.
Diplomatsko vozilo dodatno komplikuje slučaj
Navodi da je Janjušević nakon kontrole otišao diplomatskim vozilom Ambasade Srbije u pravcu Podgorice zahtijevaju posebnu pažnju, smatra Vuksanović. Ipak, naglašava da taj dio slučaja još nije dovoljno rasvijetljen da bi se donosili konačni zaključci.
„Diplomatsko vozilo je još znatno ozbiljnije pitanje i, ukoliko se utvrdi da je država u takvoj situaciji, ima apsolutno legitimne alate: zvaničan zahtjev za objašnjenje, protestnu notu, pa, u krajnjoj liniji, proglašavanje nekog persona non grata. Zasad ovaj navod dolazi iz bezbjednosnih izvora. Ambasada za sada nije imenovana, tako da bih prosto sačekala s konačnim zaključcima kada budemo imali sve detalje“, kaže ona.
Za Vuksanović je važno da se utvrdi ne samo ko je koristio vozilo već i da li je ono imalo bilo kakvu ulogu u organizaciji spornih aktivnosti. Odgovor na to, kao i na pitanje eventualne zloupotrebe državnih resursa, zavisiće od dokaza do kojih dođu nadležni organi.
Institucije su pokazale i snagu i slabost
Dosadašnja reakcija policije i tužilaštva pokazuje da institucije nijesu ostale bez odgovora na sumnje, ali Vuksanović upozorava da to nije dovoljno da bi se zaključilo da je sistem uspio da obuhvati sve aktere i razotkrije eventualnu mrežu.
„Što se tiče snage crnogorskih institucija, rekla bih da ova situacija pokazuje i snagu i slabost crnogorskih institucija istovremeno. Policija jeste reagovala, privela je ljude i dobila nalog za pretres, što znači da sistem nije slijep i da je uspio to da isprati. Ukoliko se ne varam, odnosno ukoliko sam dobro pročitala podatke, glavna osoba je navodno izmakla. Mreža je mogla da funkcioniše godinama, i to sa ljudima zaposlenim u državnom preduzeću“, dodala je.
Zato će, smatra, značaj slučaja zavisiti od toga hoće li istraga biti sprovedena do kraja i hoće li biti utvrđena odgovornost svih koji su eventualno učestvovali u spornim aktivnostima.
Izborni, bezbjednosni i politički problem
Slučaj iz Berana, prema ocjeni Vuksanović, prevazilazi okvir mogućih izbornih nepravilnosti. On ponovo skreće pažnju na problem dvostrukih birača, nedovoljno uređene biračke spiskove i mogućnost djelovanja infrastrukture političkog uticaja koja prelazi državne granice.
„Problem jeste izborni, ali je i bezbjednosni i politički. Izborni, jer pitanje duplih birača ostaje neriješeno i ostaje u dobrom dijelu neriješeno u Crnoj Gori. Otvoreno je pitanje koliko ćemo se zapravo pozabaviti raščišćavanjem biračkih spiskova sve do narednih izbora“, kazala je Vuksanović za Antenu M.
Bezbjednosna dimenzija, dodaje, dolazi do izražaja ukoliko istraga pokaže da su u sporne aktivnosti bili uključeni operativci iz druge države ili da je postojala paralelna infrastruktura uticaja.
„Bezbjednosni je, zato što se može govoriti o nekoj paralelnoj infrastrukturi uticaja, ukoliko se do kraja istrage ispostavi da je toga bilo, ne znam, primjera radi, operativaca iz druge države. Vidjećemo. Opet kažem, mora se sačekati istraga do kraja“, dodala je.
Politička dimenzija slučaja dodatno je osjetljiva zbog načina na koji su odnosi Crne Gore i Srbije prisutni u domaćem političkom životu.
„Definitivno je ovo negdje i politički momenat, jer je granica između veza sa Srbijom i stranačkog djelovanja druge države na crnogorskoj teritoriji u našem političkom ambijentu već dosta zamagljena, a negdje je to čak i pitanje identitetske prirode“, ocjenjuje Vuksanović.
Za nju će konačni pokazatelj snage institucija biti ono što slijedi nakon prvih policijskih akcija. Potrebno je utvrditi ko je organizovao sporne aktivnosti, da li su zloupotrijebljeni javni resursi, kakva je bila uloga diplomatskog vozila i postoje li veze sa političkim strukturama.
„Definitivno, pravi test nije moglo biti zapravo hapšenje u izbornoj noći, već će to biti hapšenja koja će uslijediti“, kaže ona.