Crna Gora je vodeća u procesu pristupanja Evropskoj uniji, ali zvaničnici upozoravaju da bi Srbija mogla pokušati da osujeti taj proces kako bi zaštitila uticaj Beograda u regionu i izbjegla neugodna pitanja o sopstvenom napretku, navode sagovornici Euronewsa.
Crna Gora je u ovom trenutku najbliža članstvu u Evropskoj uniji. Međutim, zvaničnici, diplomate i stručnjaci strahuju da će Beograd učiniti sve što može da spriječi ostvarenje tog cilja, čime bi Brisel doveo u težak položaj između dvije zemlje kandidatkinje.
Dok se Crna Gora približava završnici pregovora, pristupni proces Srbije praktično je u zastoju. Beograd još nije otvorio sve pregovaračke klastere sa EU, a osam država članica prošlog mjeseca blokiralo je posljednji pokušaj Srbije da otvori novi klaster.
„Vidimo određene poteze srpske vlade i opozicionih partija koji komplikuju unutrašnju situaciju u Crnoj Gori“, kazao je poslanik Evropskog parlamenta Tonino Picula (Hrvatska/S&D) novinarima uoči julskog glasanja o godišnjem izvještaju o napretku zemalja kandidata.
Troje zvaničnika koji rade za Evropsku komisiju i vlade država članica potvrdilo je da su upoznati sa pokušajima miješanja u unutrašnja pitanja Crne Gore, što predstavlja specifičnu komplikaciju za EU.
Pokušaji podjela
„Srbija radi sve što može da oblikuje Crnu Goru iznutra, utičući na to kakva smo država“, kazala je Euronewsu Jovana Marović, bivša potpredsjednica Vlade Crne Gore.
„Ti napori će se nastaviti i nakon što Crna Gora uđe u EU, ali ostvarivanje određenih ciljeva biće mnogo teže“.
Marović je ukazala na nekoliko inicijativa za koje smatra da ih Beograd sprovodi kako bi skrenuo Crnu Goru sa puta ka EU, uključujući pokušaj da se srpski jezik, uz crnogorski, proglasi službenim jezikom tako što bi bio unijet u Ustav.
Druga kontroverza odnosila se na nedavni pokušaj, koji je zaustavilo Ministarstvo kulture, da se podgorička Narodna biblioteka, nazvana po Radosavu Ljumoviću, istaknutom antifašisti, preimenuje po Marku Miljanovu, vojnom vođi i književniku blisko povezanom sa crnogorsko-srpskom istorijskom tradicijom.
Marović nije dovodila u pitanje istorijsko nasljeđe Miljanova, ali je ukazala na obrazac koji se, prema njenim riječima, ponavlja – antifašističko nasljeđe se potiskuje u korist identitetske politike.
„Srbija sistematski pokušava da stvori etničke podjele“, kazala je Marović, ukazujući na inicijative na opštinskom nivou koje guraju prosrpske političke snage, sa ciljem da se „poništi“ priznanje Kosova od strane Crne Gore.
Ipak, Marović je naglasila da ti pokušaji do sada nijesu uspjeli da zaustave pristupni proces. Politička elita Crne Gore ostala je uglavnom ujedinjena, što je pokazala široka većina od 74 od ukupno 77 poslanika koji su u julu glasali za pokretanje procedure ustavnih reformi. Protiv je bila samo tvrda prosrpska partija.
Taj konsenzus potvrđen je krajem avgusta, kada su same ustavne izmjene usvojene dvotrećinskom većinom, sa 68 glasova.
Istorijske tenzije
Kao što je često slučaj na Zapadnom Balkanu, Crnu Goru i Srbiju povezuje duga i složena istorija. Crna Gora je kao suverena država priznata na Berlinskom kongresu 1878. godine, nakon čega je izgubila nezavisnost u korist Srbije, da bi je ponovo stekla 2006. godine.
Obilježavajući u maju 20. godišnjicu nezavisnosti Crne Gore, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je taj događaj kao „glamuroznu proslavu otcjepljenja od moje Srbije“, dodajući da bi njegovo prisustvo predstavljalo „pljuvanje u lice“ Srbima.
Narednog mjeseca Vučić je ipak prisustvovao samitu EU i Zapadnog Balkana u crnogorskom Tivtu, gdje je kazao da ga je srpska obavještajna služba upozorila na visok bezbjednosni rizik zbog navodne zavjere za njegovo ubistvo koju su pripremali crnogorski kriminalni klanovi.
„Odnosi između Srbije i Crne Gore pogoršali su se posljednjih mjeseci. Srbija bi mogla željeti da bude faktor koji će ometati pristupni proces Crne Gore“, kazao je Euronewsu Florijan Biber, koordinator Balkana u okviru Balkans in Europe Policy Advisory Group.
„Ulazak Crne Gore u EU stvara neugodna pitanja za Srbiju“, rekao je Biber.
Prema poljskom Centru za istočne studije, Beograd bi mogao pokušati da destabilizuje Crnu Goru kako bi zaustavio njeno pristupanje EU, jer bi članstvo Crne Gore oslabilo vodeću ulogu Srbije u regionu i smanjilo njen uticaj u Podgorici.
Otprilike trećina građana Crne Gore su etnički Srbi, dok je Beograd zadržao značajan uticaj na susjednu državu preko političkih aktera koji su mu bliski, medija i Srpske pravoslavne crkve.
„Srbija nema nikakav interes da se miješa u proces pristupanja Crne Gore EU“, kazao je Euronewsu ambasador Srbije pri EU Danijel Apostolović.
„Naš fokus je na sopstvenom reformskom procesu i ekonomskom rastu. Istovremeno, žalim zbog nedostatka strateške odluke nekih država članica EU u vezi sa Srbijom. Evropska komisija je pet puta preporučila otvaranje Klastera 3, ali mi još nijesmo uspjeli da ga otvorimo“, rekao je.
Prepreke proširenju EU
Za Brisel pogoršanje odnosa između Srbije i Crne Gore predstavlja poseban izazov: Podgorica je zemlja kandidatkinja najbliža članstvu u Uniji, dok se Srbija široko smatra najvažnijom državom Zapadnog Balkana.
Nedavni pokušaj Komisije da ponovo stavi pristupanje Srbije na dnevni red upravo je bio podstaknut pritiskom država članica koje smatraju da je Beograd previše važan i uticajan u regionu da bi bio ostavljen po strani.
Slično tome, potreba za održavanjem geografske ravnoteže među državama kandidatkinjama mogla bi navesti neke članice da nastojanje Ukrajine da pristupi EU povežu sa napretkom u procesu proširenja na Srbiju.
Za Beograd pristupni proces nije zasnovan na ispunjavanju kriterijuma, već je u velikoj mjeri vođen geopolitikom. Kao dokaz da vladavina prava u Crnoj Gori nije na nivou standarda EU, Beograd ukazuje na prisustvo nekih od najmoćnijih kriminalnih klanova u regionu upravo u Crnoj Gori.
Uprkos tome što su Srbi, prema popisu iz 2023. godine, najveća etnička manjina u Crnoj Gori, Beograd ističe da Crna Gora ne priznaje srpski kao službeni jezik, dok Srbija priznaje nekoliko manjinskih jezika na regionalnom i lokalnom nivou.
Podgorica, nasuprot tome, napredak Crne Gore u sprovođenju reformi potrebnih za članstvo u EU pripisuje inkluzivnom pristupu kojim se svim etničkim grupama omogućava učešće u procesu donošenja odluka. Takav pristup izdvaja Crnu Goru od drugih zemalja Zapadnog Balkana.
Ipak, dok su neke prosrpske partije učestvovale u reformskom procesu, druge su djelovale kao „agenti strane države“, kazao je Euronewsu diplomata koji je, zbog osjetljivosti teme, želio da ostane anoniman.
„Srbija može ugroziti evropski put“, upozorio je diplomata. „Crna Gora se od svojih susjeda razlikuje političkom stabilnošću i svakodnevnim radom na usklađivanju svih interesa. Političke elite drugih zemalja donijele su drugačije odluke“.
Etničke podjele duboko su ukorijenjene u društvima Zapadnog Balkana, a njihovo ponovno otvaranje značajno bi zakomplikovalo odlučnost Crne Gore da sprovede neophodne reforme u posljednjoj fazi puta ka punopravnom članstvu u EU.
Zato će od toga da li će sadašnje jedinstvo opstati pod budućim pritiscima zavisiti put Podgorice ka članstvu u EU. Brisel će, u međuvremenu, situaciju posmatrati sa nelagodom.