Broj državljana Srbije koji privremeno rade u Hrvatskoj višestruko je povećan u posljednjoj deceniji, sa 379 u 2016. godini na 13.579 u 2021, dok je krajem jula ove godine u Hrvatskoj radilo 17.876 državljana Srbije, pokazuju podaci hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova (MUP).
Početkom marta odjeknula je informacija da je Ministarstvo spoljnih poslova Srbije svrstalo Hrvatsku među zemlje u koje svojim građanima savjetuje „putovanje u slučaju krajnje potrebe“. Hrvatska je kasnije vraćena među zemlje u koje se preporučuje „putovanje uz dodatne mjere opreza“.
Prošlog proljeća Ministarstvo spoljnih poslova Srbije razvrstalo je zemlje svijeta u četiri grupe prema procijenjenom stepenu rizika – od najrizičnije crvene grupe, u kojoj su zemlje poput Irana, Libana, Jemena i Ukrajine, gdje se ratuje, do zelene grupe zemalja koje se smatraju potpuno bezbjednim.
Hrvatska je tada bila jedina evropska zemlja u narandžastoj grupi, među dvadesetak nestabilnih zemalja poput Haitija, Mjanmara, Nigerije i Venecuele.
Preporuka građanima Srbije tada je bila da ne putuju u Hrvatsku „osim ako to nije apsolutno neophodno“.
U međuvremenu su vlasti Srbije procijenile da je Hrvatska manje rizična i svrstale je u žutu grupu, među zemlje u koje se preporučuje putovanje „uz dodatne mjere opreza“. Hrvatska je, međutim, i u toj grupi jedina članica Evropske unije koju Srbija ne smatra potpuno sigurnom za svoje građane.
Na odmoru i radu u Hrvatskoj 140.000 građana Srbije
Dok je Hrvatska na semaforu Ministarstva spoljnih poslova Srbije još bila u narandžastoj grupi, građani Srbije u velikom broju su dolazili u Hrvatsku, bilo na odmor ili na privremeni, uglavnom sezonski rad u turizmu.
Prema podacima Hrvatske turističke zajednice, od januara do juna Hrvatsku je posjetilo 123.328 turista iz Srbije, koji su ostvarili 578.000 noćenja, čime su bili jedanaesti po brojnosti.
Istovremeno, u junu je, prema podacima MUP-a, sa dozvolama za privremeni boravak i rad u Hrvatskoj bilo 15.863 državljana Srbije. Ukupno je do juna u Hrvatsku na odmor i privremeni rad došlo gotovo 140.000 građana Srbije.
Krajem jula državljani Srbije bili su drugi po brojnosti, iza državljana Bosne i Hercegovine, prema broju izdatih dozvola za boravak i rad.
Prema tim novijim podacima MUP-a, u Hrvatskoj trenutno radi 17.876 državljana Srbije – oko dvije hiljade manje nego građana Bosne i Hercegovine, odnosno oko dvije hiljade više od Filipinaca, koji su na trećem mjestu.
Za deset godina 35 puta više radnika iz Srbije
Još izraženiji je rast broja građana Srbije na privremenom radu u Hrvatskoj tokom posljednjih deset godina.
Prema podacima MUP-a, u Hrvatskoj je 2016. godine bilo 379 državljana Srbije sa odobrenim privremenim boravkom u svrhu rada. Već naredne, 2017. godine, njihov broj se udvostručio, na 767.
Za period od 2018. do 2020. godine MUP nema javno dostupne podatke o državljanima trećih zemalja sa dozvolama za boravak i rad u Hrvatskoj, ali postoje podaci za 2021. godinu, kada je u Hrvatskoj na privremenom radu bilo već 13.579 građana Srbije.
To je u odnosu na 2016. godinu bilo čak 35 puta više.
U proteklih pet godina broj izdatih dozvola za rad građanima Srbije dodatno je rastao. Tako ih je 2022. godine bilo 19.127, 2023. godine 24.028, a najviše 2024. godine – 27.988.
Prošle godine zabilježen je pad na 24.278 dozvola, odnosno na nivo iz 2023. godine. Građani Srbije su prošle godine bili treći po brojnosti među stranim radnicima u Hrvatskoj, iza državljana Bosne i Hercegovine i Nepala.
U pet godina 78 odsto više
Da je priliv radnika prvenstveno povezan sa turističkom sezonom pokazuju i ovogodišnji mjesečni podaci.
Broj izdatih radnih dozvola građanima Srbije gotovo se utrostručio od marta, kada ih je bilo 5.871, do jula.
Istovremeno, u proteklih pet godina broj državljana Srbije sa privremenim boravkom i radom u Hrvatskoj povećan je za 78 odsto.
Broj državljana Srbije sa dozvolom za privremeni boravak i rad u Hrvatskoj iznosio je 379 u 2016. godini, 767 u 2017, 13.579 u 2021, 19.127 u 2022, 24.028 u 2023, 27.988 u 2024. i 24.278 u 2025. godini.