Poljska opozicija pomjera se još više udesno uoči izbora naredne godine, što bi moglo imati veliki uticaj na Evropsku uniju i Ukrajinu.
Nacionalistička stranka Pravo i pravda (PiS), koja je vodila zemlju od 2015. do 2023. godine i ulazila u česte sukobe sa Briselom zbog pitanja vladavine prava i prava LGBT zajednice, podijelila se prošlog petka. U središtu sukoba je obračun između čvrstorukog lidera stranke Jaroslava Kačinjskog i bivšeg premijera Mateuša Moravjeckog.
Glavno pitanje je šta ovaj raskol znači za politički pravac zemlje koja ima jednu od najvećih vojski u NATO-u i koja je od početka ruske invazije ključni strateški saveznik Kijeva.
Saveznici proevropskog premijera Donalda Tuska ovaj razvoj događaja vide kao dobru vijest. Kada je Kačinjski izašao za govornicu da izbaci Moravjeckog iz stranke, dva poslanika iz Tuskove vladajuće koalicije snimala su sebe kako gledaju govor i jedu kokice.
Jasno je zašto su bili zadovoljni. Prije podjele, istraživanje POLITICO Poll of Polls pokazivalo je da Tuskova Građanska koalicija ima podršku 32 odsto birača, a PiS 26 odsto. Nakon raskola, podrška PiS-u pala je na 22 odsto.
Ali to nije cijela priča. Udružene snage desničarskih partija i dalje su u snažnoj poziciji ako se okupe pred izbore 2027. godine. Petkov raskol znači i da je vjerovatnije da će PiS sklopiti saveze više udesno, birajući ideološko učvršćivanje umjesto pokušaja da povrati birače iz centra.
Krilo PiS-a koje je predvodio Moravjecki smatralo je da stranka mora proširiti bazu podrške i zauzeti manje konfrontirajući stav prema Briselu. Kačinjski, međutim, izgleda odlučan da vrati birače koji su otišli još desnije.
Ipak, daleko je od sigurnog da će krajnje desničarske partije u Poljskoj uspjeti da se dogovore sa PiS-om oko zajedničkog programa.
Među mogućim dobitnicima raskola od petka nalaze se partije koje se protive ulasku Ukrajine u Evropsku uniju, a u slučaju pokreta Federacija Poljske krune Gržegoža Brauna, zagovaraju čak i izlazak Poljske iz evropskog bloka.
Poljska će glasati na jesen 2027. godine. Prema aktuelnim istraživanjima, većina realnih scenarija za desničarsku većinu zahtijevala bi učešće stranke Konfederacija, Braunove partije ili obje.
„Godinama desni birač u Poljskoj nije imao alternativu. Ako ste imali desničarske stavove, glasali ste za Pravo i pravdu, jer nije bilo ničeg drugog“, kazala je Ana Brilka, poslanica Evropskog parlamenta i potpredsjednica Konfederacije, najveće među tvrdim desničarskim partijama koje sada dobijaju na uticaju. „Danas ta alternativa postoji. Pravo i pravda jednostavno gubi hegemoniju na desnici.“
Raskol je kulminirao zbog ponoćnog roka do kojeg je frakcija koju je Moravjecki izgradio unutar stranke morala da se odrekne svoje organizacije ili napusti PiS. Oko 45 poslanika odbilo je da potpiše dokument. Kačinjski ih je proglasio ljudima van stranke, što je izazvalo najozbiljniji raskol u PiS-u u posljednje dvije decenije.
Moravjecki, koji je bio premijer do 2023. godine, prema evropskim standardima teško da je bio centrista. Ali unutar PiS-a njegovi pristalice predstavljali su ekonomski liberalnije i taktički manje konfliktno krilo, kao i konkurentni centar moći.
Ipak, PiS već gubi birače koji odlaze dalje udesno. Kačinjski je izabrao bivšeg ministra prosvjete tvrdih stavova Pšemislava Čarnjeka kao svog kandidata za premijera, pokušavajući da vrati birače Konfederacije. Podrška stranci je, međutim, nastavila da pada.
„Zašto bi birač izabrao kopiju“, rekla je Brilka, „kada može glasati za original?“
Uslovi onih koji će odlučivati
Istraživanja koja testiraju posebnu listu Moravjeckog pokazuju da bi podrška PiS-u pala između 16 i 22 odsto, Konfederacija bi imala oko 13 do 15 odsto, a Braunova partija oko 10 odsto. Moravjeckov projekat Razvoj plus imao bi podršku od manje od pet odsto, što je prag za ulazak u parlament, do oko 7,5 odsto.
Nijedna stranka sa tako slabom podrškom ne može sama da vlada. Uslovi Brilke za formiranje desničarske koalicije vezani su za Brisel: ne smije biti daljeg prenosa nadležnosti na EU, nema popuštanja u klimatskoj politici kojoj se njena partija protivi od 2019. godine i mora postojati čvrsto „ne“ članstvu Ukrajine u EU.
Čak ni Braun, kojeg je Kačinjski označio kao previše toksičnog za bilo kakvu koaliciju, nije potpuno neprihvatljiv za njenu partiju.
„Održavamo dobre odnose“, rekao je Mihal Vaver, blagajnik Konfederacije i poslanik u nacionalnom parlamentu. „Spremni smo za saradnju u budućoj vladi, ako se većina tako formira.“
Moravjeckovo krilo to odbacuje.
„Nema šanse“, rekao je Pavel Jablonjski, bivši zamjenik ministra spoljnih poslova koji je izbačen zajedno sa Moravjeckim. Braunova partija je, dodao je, „destruktivna“.
Drugi u PiS-u manje su kategorični.
„Na desnici nema neprijatelja“, rekao je u petak novinarima Kačinjski lojalista Jacek Sasjin, pominjući „neki oblik pakta o nenapadanju“.
Pravi neprijatelj, dodao je, jeste Tuskova koalicija.
Može li se desnica ujediniti?
Uprkos svim sukobima, Moravjeckovo odvojeno krilo ne okreće se političkom centru. Jablonjski je rekao da njegova grupa želi da nastavi saradnju sa PiS-om i isključio bilo kakav dogovor sa Tuskom, čija koalicija, kako je kazao, ostaje protivnik.
Jedina osoba koja bi mogla da premosti podijeljenu desnicu i ujedini je jeste predsjednik Karol Navrocki, koji je prošle godine izabran uz podršku birača PiS-a i Konfederacije. U Varšavi se već mjesecima govori o mogućnosti jedinstvene desničarske liste pod njegovim predsjedničkim pokroviteljstvom.
Kačinjski je podržao jednu verziju te ideje.
„Radimo na tome da pobijedimo na izborima, da ujedinimo što veći dio desnice kako bismo izašli na jednoj listi“, rekao je u junu, pod uslovom da Konfederacija odustane od neprijateljskog odnosa prema PiS-u. Braun, kako je jasno stavio do znanja, ne bi bio pozvan.
„Samo Karol Navrocki može ovo da riješi“, rekla je Brilka. „On bi mogao biti pokrovitelj pomirenja između Jaroslava Kačinjskog i premijera Moravjeckog“, pomirenja za koje očekuje da će se prije ili kasnije dogoditi.
„Pitanje je da li on želi tu ulogu“, dodala je. „Ima sve alate – i sve ukazuje da ih želi koristiti.“
Ali ni vladanje ne bi bilo jednostavno.
Formiranje koalicije od tri partije dovoljno je teško, rekla je Brilka. „Sa četiri, to postaje zaista komplikovan proces.“ Njena prognoza za naredni parlament? „Haos.“
Ipak, čak ni podijeljena desnica automatski ne bi spasila Tuska.
U jednom istraživanju agencije IBRiS, ukupna podrška desničarskim partijama nije pala nakon raskola u PiS-u. Porasla je sa 47,5 na 47,9 odsto. Birači koji napuštaju Kačinjskog, izgleda, traže druge opcije na desnici, a ne prelaze kod Tuska.
U međuvremenu, i Tuskova koalicija pokazuje pukotine: od njegovih koalicionih partnera samo Ljevica stabilno prelazi prag potreban za ulazak u parlament.
Najvjerovatniji put za Tuskov opstanak jeste da desnica sama raspe svoje glasove.
Ako Moravjecki izađe samostalno na izbore i ne pređe prag od pet odsto, glasovi njegovih pristalica ne bi donijeli nijedan mandat. Konfederacija otvoreno govori o riziku koji bi to predstavljalo za cijelu desnicu.
„Ta četiri odsto izgubljenih glasova mogla bi odlučiti kako će izgledati većina“, rekao je Vaver.
Tusk je posljednjih dana zvučao manje zadovoljno nego poslanici koji su jeli kokice.
„Neću plakati za Pravo i pravdu“, rekao je novinarima u ponedjeljak, „ali svakako nema razloga za slavlje.“