Bjelorusija koristi pravosudni sistem za ućutkivanje kritičara Lukašenka, tvrde stručnjaci

Bjelorusija koristi pravosudni sistem za ućutkivanje kritičara Lukašenka, tvrde stručnjaci

Državne institucije Bjelorusije sarađivale su na represiji nad kritičarima vlasti predsjednika Aleksandra Lukašenka kroz sve faze pravosudnog sistema od 2020. godine, uključujući hapšenja, zatvaranja i nadzor, saopštili su danas stručnjaci Ujedinjenih nacija.

U izvještaju koji će ove sedmice biti predstavljen Savjetu UN-a za ljudska prava, nezavisni stručnjaci naveli su da su sudovi, policija, bezbjednosne službe, tužilaštva i zatvorske vlasti djelovali koordinisano kako bi ućutkali stvarne ili navodne protivnike vlasti.

Misija Bjelorusije pri Savjetu sa sjedištem u Ženevi nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar upućen rano danas.

Bjelorusija je ranije odbacivala kritike UN-a na račun stanja ljudskih prava i nije sarađivala sa stručnjacima, navodi se u izvještaju. Stručnjaci su saopštili da su njihovi zahtjevi za posjetu zemlji i razgovore sa vlastima ostali bez odgovora.

Stručnjaci za stanje ljudskih prava u Bjelorusiji naveli su da su utvrdili „sistematsko“ kršenje međunarodnih obaveza u oblasti ljudskih prava, od trenutka hapšenja, preko pritvora i osuđujućih presuda, do nadzora nakon puštanja na slobodu.

Kao primjere naveli su proizvoljna hapšenja, torturu, uskraćivanje pravnih garancija, zatvorena suđenja i nastavak uznemiravanja bivših pritvorenika.

„Obrasci kršenja opisani u ovom dokumentu nastavljaju se do danas“, navodi se u izvještaju, uz ocjenu da je pravosuđe imalo ključnu ulogu u održavanju sistema tako što je legitimisalo zloupotrebe i žrtvama uskraćivalo djelotvornu pravnu zaštitu.

Stručnjaci su naveli da je Bjelorusija odgovorna za kršenje više međunarodnih ugovora i ponovili ranije zaključke da bi neka kršenja počinjena od maja 2020. mogla predstavljati zločine protiv čovječnosti, uključujući progon i zatvaranje.

Izvještaj je pripremila Grupa nezavisnih stručnjaka UN-a za stanje ljudskih prava u Bjelorusiji, koju čine tri člana. Oni djeluju u ličnom svojstvu, a ne kao predstavnici vlada ili Sekretarijata UN-a.

Nalazi su objavljeni šest godina nakon masovnih protesta koji su izbili poslije predsjedničkih izbora u avgustu 2020. godine, za koje su opozicija i zapadne vlade tvrdile da su bili namješteni. Hiljade ljudi bile su pritvorene tokom represije koja je uslijedila, a organizacije za zaštitu ljudskih prava i dalje dokumentuju slučajeve političkih zatvorenika u Bjelorusiji.

Lukašenko negira da u zemlji postoje politički zatvorenici, nazivajući te osobe „banditima“, negira izbornu prevaru i tvrdi da su vlasti djelovale u skladu sa zakonom kako bi uspostavile red.

Bivši politički zatvorenik i dobitnik Nobelove nagrade za mir Ales Bjaljacki rekao je Reutersu početkom ovog mjeseca da, uprkos nedavnom oslobađanju zatvorenika koje je dogovoreno uz angažman Sjedinjenih Američkih Država i kontakte sa Minskom, „mašinerija represije i dalje radi“ i da se pojavljuju novi politički zatvorenici.