Ona je to rekla u razgovoru tokom To Be Secure Foruma, koji je u Budvi organizovao Atlantski savez Crne Gore.
Kako je saopšteno iz Atlantskog saveza, Babić Galić je navela da ne bi voljela da se o Hrvatskoj govori kao o zemlji koja je nešto uslovljavala ili blokirala, posebno kada je riječ o Crnoj Gori, jer joj je, kako je kazala, veoma važno da ta država bude sljedeća članica Evropske unije (EU).
„Ne bih posmatrala Hrvatsku kao nekoga ko blokira, nego kao zemlju koja pruža podršku, kako u vidu zakona, tako i prenosa znanja. Bar 50 eksperata je u Crnoj Gori i pomažu u cijelom procesu“, rekla je Babić Galić.
Prema njenim riječima, ulazak u EU nije samo reckica koja označava ispunjene uslove, nego je proces koji se mora proći i kroz samu državu i kroz njene građane.
„Mi smo u Hrvatskoj svi prošli jedan put, kroz zakone i kroz samo odrastanje, tako i Crna Gora mora proći taj put. Koliko je vremena potrebno, o tome odlučuje Crna Gora, a ne Hrvatska“, kazala je Babić Galić.
Kako je navela, razgovori o pitanjima koja su sporna među dvije zemlje nijesu počeli juče, već su ta pitanja sumirana u non-paperu koji je 2021. godine dostavljen tadašnjem ministru vanjskih poslova.
„To nijesu pitanja koja bi trebalo da blokiraju Crnu Goru, već pitanja koja se odnose na temeljne vrijednosti i bez kojih Crna Gora ne može reći da je prošla proces koji je neophodan da bi postala dio EU“, rekla je Babić Galić.
Ona je kazala da narativ koji se plasira o Hrvatskoj nije istinit.
„Premijer Andrej Plenković je naglasio da je došao kod (Milojka) Spajića kako bi napravili zajednički veliki korak i ubrzali evropski put Crne Gore. Sada smo riješili dva pitanja iz morinjskog paketa. To su relativno lako rješiva pitanja“, navela je savjetnica ministra.
Na pitanje da li je Hrvatska dostavila dokumentaciju u kojoj potražuje dvije milijarde dolara od Crne Gore, ona je kazala je da je hrvatska strana dugo tražila sastanak koji je nedavno i održan, kao i da je crnogorska strana upoznata sa svim dokumentima i zahtjevima koje je iznijela hrvatska strana.
Babić Galić je rekla da je brod „Jadran“ samo vrh „ledenog brijega“ u pitanju vojne sukcesije, čija je imovina završila u Crnoj Gori.
Pitanje broda Jadran, kako je kazala, ne rješava se prvi put.
„Uvijek dođemo do tačke u kojoj se dogovorimo da ćemo nastaviti razgovore, ali se proces potom zaustavi, jer sa vaše strane ne stigne povratna informacija. Ali „Jadran“ može biti poveznica između naših država, a ne razlog za njihovo udaljavanje“, istakla je Babić Galić.
Bivši crnogorski premijer Igor Lukšić, na panelu „Efekat predvodnika: Crna Gora, proširenje EU i Zapadni Balkan“, koji je održan u okviru To Be Secure Foruma u Budvi ocijenio je da je ulazak Crne Gore u EU važan ne samo za tu državu, već i za samu Uniju, jer bi predstavljao snažnu poruku da je politika proširenja i dalje ostvariva i da Zapadni Balkan ima evropsku perspektivu.
„Kada govorimo o proširenju, obično se postavlja pitanje šta EU dobija prijemom novih članica. Razlozi za proširenje najčešće se odnose na teritoriju, stanovništvo i resurse. Nijesam siguran u koju bismo od tih kategorija svrstali Crnu Goru, kao malu zemlju, ali je izvjesno da bi njen ulazak bio veoma važan za EU“, kazao je Lukšić.
On je poručio da je važno da se proces proširenja nastavi i završi što je prije moguće, iako je teško predvidjeti kako će izgledati njegova formalizacija.
Govoreći o položaju EU u međunarodnim odnosima, Lukšić je ukazao na izazove koji se odnose na njenu konkurentnost, ekonomski potencijal i sposobnost da odgovori na promjene u globalnom okruženju.
Državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Frano Matušić, istakao je da podrška Crnoj Gori na njenom evropskom putu nije sporna, naglašavajući da nijedno pregovaračko poglavlje ne bi bilo zatvoreno bez podrške Hrvatske.
On je poručio da se u ovoj završnoj fazi pregovora očekuje ispunjavanje preostalih obaveza i konkretnih uslova neophodnih za zatvaranje poglavlja.
„Ambicije Crne Gore su velike, ali je važno isporučiti rezultate predviđene pregovaračkim okvirom. Pregovarački proces je transformativan i od suštinskog značaja za usklađivanje države sa evropskim standardima i vrijednostima“, rekao je Matušić na panelu.
Prema njegovim riječima, iskustvo Hrvatske pokazuje koliko je važno postići konsenzus o ključnim pitanjima evropskih integracija.
Matušić je naglasio da negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca ne mogu biti u skladu sa evropskim vrijednostima, kao i da je neophodno postojanje jasnog konsenzusa o temeljnim evropskim principima.
„Bitno je imati konsenzus oko stvari koje su važne za EU: ne može veličanje ratnog zločinca ili negacija genocida biti evropska vrijednost“, naveo je Matušić.
Nacionalni koordinator za Zapadni Balkan u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova Slovenije, Peter Grk, ocijenio je da „EU još nije spremna za proširenje, ali da je spremna na proširenje sa Crnom Gorom“.
„Dozvolite mi da to malo pojasnim. Mislim da je ovo svojevrsna evropska dilema. Upravo zbog toga smo izgradili tako složenu i razvijenu infrastrukturu EU. Živimo u veoma nestabilnom svijetu“, naveo je Grk na panelu.
Prema njegovim riječima, cjelokupni multilateralni sistem je pod pritiskom.
„Ponovo imamo rat na evropskom tlu, rusku agresiju na Ukrajinu, dok se EU i dalje suočava s brojnim unutrašnjim pitanjima. To je sasvim razumljivo, jer je za njihovo rješavanje potrebno vrijeme. Kada 27 država treba da postigne dogovor o određenim pitanjima, jasno je da taj proces zahtijeva vrijeme“, kazao je Grk.
Govoreći o politici proširenja, on je istakao da je EU tokom posljednje dvije decenije nastojala da to pitanje zadrži na dnevnom redu, uprkos brojnim izazovima.
Prema njegovim riječima, promjene u međunarodnom okruženju dodatno su učvrstile svijest o potrebi konsolidacije evropskog projekta.
„Ako to ne učinimo, nećemo daleko stići. Naći ćemo se između suprotstavljenih interesa velikih sila, a to je situacija koju treba da izbjegnemo“, poručio je Grk.
On je ocijenio da se proširenje, kao jedan od najvažnijih instrumenata za očuvanje mira i stabilnosti u Evropi, ponovo vraća u fokus EU.
Ipak, kako je naveo, brojna pitanja u vezi sa budućim funkcionisanjem Unije ostaju otvorena.
Među njima su, kako je saopšteno, i institucionalne promjene koje bi bile neophodne da bi EU mogla efikasno da funkcioniše sa 34 ili 35 država članica, kao i način na koji bi se u taj proces uklopilo članstvo Ukrajine i drugih zemalja kandidata.
„Proširenje EU se neće desiti sa Crnom Gorom koja nije spremna za to, već Crna Gora treba da uradi sve da bude spremna da bi se proširenje desilo“, ocijenio je Grk.